melodija

Glazba, društvo, duh

Današnje vrijeme karakterizira hiperprodukcija popularne glazbe. Ipak, u svom tom mnoštvu stvarni su glazbeni odabiri suženi. Ograničen tonski raspon i ponavljajuće melodije koje se posvuda čuju odražavaju stanje društva koje proživljava duboku krizu vrijednosti. Stari su mudraci stanje u državi povezivali s prevladavajućom glazbom: ako u glazbi nedostaje harmonije, ne može je biti ni u društvu. Želimo li bolji i vedriji svijet, trebamo se okružiti glazbom koja harmonizira i unosi oplemenjujuću ljepotu.

Rođenje zapadne glazbe

Iako su se na području istočnog Mediterana, Male Azije i Bliskog istoka stoljećima stapali razni etnički i kulturni utjecaji, Grci su bili ti koji su utemeljili prvi znanstveni i filozofski pristup glazbi, na čemu počiva današnja glazbena teorija i zvukovni ideal zapadne glazbe. Također su joj pridavali veliki odgojno-pedagoški značaj. Posredstvom Rima i islamske kulture temelji grčke glazbe preneseni su u srednji vijek, gdje su se asimilirani sačuvali do današnjih dana.

Sonosfera – svijet zvukova

Bili mi toga svjesni ili ne, uronjeni smo u svijet zvukova. Svaki zvuk u fizičkom svijetu budi odgovarajući zvuk u nevidljivom i stavlja u pokret određenu skrivenu snagu prirode. Stoga je glazba izvorno bila instrument za komunikaciju s duhovnim svijetom, a korištena je i kao sredstvo za postizanje sklada između duše i tijela, što danas opet postaje aktualno.