melodija – Nova Akropola

Klasično putovanje: Glazba i život

Categories: Glazba|Tags: 08-2022, arhetip ljepote, Beethoven, Dobro i Pravda, etika, harmonija, istina, klasicizam, klasična glazba, Leonard Bernstein, ljepota, Loris Ivančić Žic, matematički zakoni, melodija, Richard Feynmann, Shraddha Shetty, umjetnost, vječni principi, zakoni prirode|

Klasična glazbena djela odišu jednostavnošću, jasnoćom i skladom. Njihovi suptilni zvučni oblici satkani od harmoničnih i proporcionalnih odnosa najveći su doseg u približavanju arhetipu Ljepote. Klasična djela stvaraju utisak bezvremenosti jer slijede zakone srodne vječnim zakonima prirode. Ona su povratak bitnome te obogaćuju izvođača i publiku. Tako se i život čovjeka koji u svoja djela nastoji utiskivati vječne vrijednosti može nazvati klasičnim putovanjem. To pojedinca čini plemenitim, a društvo etičnim.

Glazba, društvo, duh

Categories: Glazba|Tags: 06-2022, David Tame, disko, elektro, gangsta rap, glazbeni tropovi, grunge, Hazrat Inayat Khan, hip-hop, Loris Ivančić Žic, melodija, milenijski woop, Patrick Metzger, pop-muzika, punk, sampler, Siobhan Farrar, stadionski rock, Tajanstvena snaga glazbe (The Secret Power of Music), timbar, tonski raspon, vibracija, zvuk|

Današnje vrijeme karakterizira hiperprodukcija popularne glazbe. Ipak, u svom tom mnoštvu stvarni su glazbeni odabiri suženi. Ograničen tonski raspon i ponavljajuće melodije koje se posvuda čuju odražavaju stanje društva koje proživljava duboku krizu vrijednosti. Stari su mudraci stanje u državi povezivali s prevladavajućom glazbom: ako u glazbi nedostaje harmonije, ne može je biti ni u društvu. Želimo li bolji i vedriji svijet, trebamo se okružiti glazbom koja harmonizira i unosi oplemenjujuću ljepotu.

Rođenje zapadne glazbe

Categories: Glazba|Tags: 06-2019, Aristotel, Boetije, ethos, glazba Grčke, glazbena kultura, glazbena teorija, glazbene ljestvice, Maja Pehar, melodija, musica humana, musica instrumentalis, musica mundana, muzika, pitagorejska filozofija, Platon, tetrakord|

Iako su se na području istočnog Mediterana, Male Azije i Bliskog istoka stoljećima stapali razni etnički i kulturni utjecaji, Grci su bili ti koji su utemeljili prvi znanstveni i filozofski pristup glazbi, na čemu počiva današnja glazbena teorija i zvukovni ideal zapadne glazbe. Također su joj pridavali veliki odgojno-pedagoški značaj. Posredstvom Rima i islamske kulture temelji grčke glazbe preneseni su u srednji vijek, gdje su se asimilirani sačuvali do današnjih dana.

Sonosfera – svijet zvukova

Categories: Znanost|Tags: broj 49, David Diez Thale, harmonija, koncentracija, melodija, pamćenje, ritam, Sandra Marinac, terapijsko djelovanje glazbe, zvuk|

Bili mi toga svjesni ili ne, uronjeni smo u svijet zvukova. Svaki zvuk u fizičkom svijetu budi odgovarajući zvuk u nevidljivom i stavlja u pokret određenu skrivenu snagu prirode. Stoga je glazba izvorno bila instrument za komunikaciju s duhovnim svijetom, a korištena je i kao sredstvo za postizanje sklada između duše i tijela, što danas opet postaje aktualno.