Siobhan Farrar – Nova Akropola

Umjetnost i poezija bardskog ideala

Categories: Tragom prošlosti|Tags: "rob harfe", "tri božanske kapi", 06-2023, Ana Mustać, bardi, bardska tradicija Britanije i Irske, Ceridwen, druidi, inspiracija, keltski narodi, kontemplacija, ljepota, ovati, pjesnički genij, poetska trijada, pravda, priroda, Siobhan Farrar, Teliesin, trijade, ustrajnost|

Keltska tradicija, gotovo izumrla s Rimskim Carstvom, najduže se očuvala na britanskom i irskom otočju u vidu bardske umjetnosti. U keltskom društvu pjesnici ili bardi bili su zaduženi za čuvanje sjećanja i učenja o miru, istini i pravdi. Najvećim umijećem smatrali su sažeti određeni smisao u malo riječi, u obliku trijada, sjedinjujući pritom ljepotu s pravdom. Ideal barda ima korijene u pažljivom promatranju Prirode, a ključne sastavnice pjesničkog genija bile su: oko za vidjeti Prirodu, srce za osjetiti Prirodu i odlučnost za slijediti Prirodu.

Glazba, društvo, duh

Categories: Glazba|Tags: 06-2022, David Tame, disko, elektro, gangsta rap, glazbeni tropovi, grunge, Hazrat Inayat Khan, hip-hop, Loris Ivančić Žic, melodija, milenijski woop, Patrick Metzger, pop-muzika, punk, sampler, Siobhan Farrar, stadionski rock, Tajanstvena snaga glazbe (The Secret Power of Music), timbar, tonski raspon, vibracija, zvuk|

Današnje vrijeme karakterizira hiperprodukcija popularne glazbe. Ipak, u svom tom mnoštvu stvarni su glazbeni odabiri suženi. Ograničen tonski raspon i ponavljajuće melodije koje se posvuda čuju odražavaju stanje društva koje proživljava duboku krizu vrijednosti. Stari su mudraci stanje u državi povezivali s prevladavajućom glazbom: ako u glazbi nedostaje harmonije, ne može je biti ni u društvu. Želimo li bolji i vedriji svijet, trebamo se okružiti glazbom koja harmonizira i unosi oplemenjujuću ljepotu.

Muzika nebeskih sfera

Categories: Glazba|Tags: 09-2018, Boetije, Marsilio Ficino, musica humana, musica instrumentalis, musica mundana, Pitagora, Siobhan Farrar, Tatjana Mavrić|

O muzici sfera prvi je govorio Pitagora, a njegovo viđenje muzike obnovio je rimski filozof Boetije u VI. stoljeću. Kao i Pitagora, on dijeli muziku na tri vrste: Musica Mundana – muzika sfera ili nebeska harmonija, Musica Humana ili nutarnja usklađenost čovjeka, te Musica Instrumentalis, odnosno muzika instrumenata. Budući da je muzika prisutna i u nama, ključ je razumijevanja Platonova učenja da je cijeli svemir povezan muzičkim skladom.