06-2022

Svijest

Drevne tradicije definiraju svijest kao polazište, proces i cilj evolucije svakog živog bića. Od svih živih bića na Zemlji čovjek ima najrazvijeniju svijest pa se ipak nalazi tek u jednoj od etapa razvoja svoje ljudske svijesti. Razvoj čovjeka podrazumijeva buđenje svijesti kroz svakodnevne kušnje koje vode nutarnjoj transformaciji. Širenje svijesti uključuje voljni napor koji oživljava i pokreće sve njegove dimenzije i harmonizira ih. Njegovo djelovanje tada postaje ispravno i očituje pravu prirodu čovjeka.

Različiti načini razmišljanja

Naše je doba obilježeno prenaglašenom dominacijom znanosti, tehnike i racionalnosti. Pridajemo previše važnosti racionalnom, logičkom, kritičkom razmišljanju. To utire put beživotnom svijetu i čovjeku. Zato je racionalno razmišljanje potrebno uravnotežiti razmišljanjem srcem, odnosno proširiti ga i produbiti intuitivnim, analognim i poetskim razmišljanjem. To će nam omogućiti da postanemo moralna ljudska bića i da se približimo mudrosti i misteriju života.

Budistička filozofija – moć uma

Srž budističke filozofije sadržana je u "Četiri plemenite istine" koje govore o neznanju kao uzroku patnje i "Osmerostrukom putu" koji vodi oslobođenju od neznanja i patnje. To je praktični put napretka koji polazi od ispravnog razumijevanja. Buddha ističe moć uma, uči da sve započinje u našim mislima i da smo sami tvorci svojih sudbina. Smiren um omogućuje ispravno razumijevanje, a ovladavanje umom preduvjet je buđenja suptilne razine svijesti koja vodi izravnom otkrivanju istinske stvarnosti.

Sveta stabla Buddhina života

Svi ključni događaji u Buddhinom životu odvijali su se pod stablima: rođen je pod stablom ašoke; svoju prvu duboku meditaciju doživio je pod stablom džambua, nakon čega se odlučio klonuti krajnosti; njegovo se prosvjetljenje dogodilo ispod bodhija, stabla indijske smokve; oprostio se od ovoga svijeta pod stablom sala. Neka od spomenutih stabala smatrana su svetima i u hinduizmu, prije njegova vremena, a neka su takvima postala zbog samog Buddhe.

Glazba, društvo, duh

Današnje vrijeme karakterizira hiperprodukcija popularne glazbe. Ipak, u svom tom mnoštvu stvarni su glazbeni odabiri suženi. Ograničen tonski raspon i ponavljajuće melodije koje se posvuda čuju odražavaju stanje društva koje proživljava duboku krizu vrijednosti. Stari su mudraci stanje u državi povezivali s prevladavajućom glazbom: ako u glazbi nedostaje harmonije, ne može je biti ni u društvu. Želimo li bolji i vedriji svijet, trebamo se okružiti glazbom koja harmonizira i unosi oplemenjujuću ljepotu.

Pachelbel: Kanon u D-duru

Barokni glazbenik Johann Pachelbel bio je vodeći skladatelj južnonjemačke orguljaške škole. No njegovo danas najpopularnije djelo, Kanon u D-duru, izvorno je skladano za tri violine. Jednostavnu i lijepu glazbu Kanona i nakon više od tristo godina doživljavamo jednako živom i nadahnjujućom. Stoga je Pachelbelov Kanon u posljednjih pedesetak godina, otkako je ponovno otkriven, poslužio kao osnova za stotine novih glazbenih kompozicija.

Zašto je krv crvena, a trava zelena

Zašto je krv crvena, a trava zelena, zakučasta je tajna Prirode. Ono do čega su došli znanstvenici podjednako je intrigantno: crveni i zeleni pigmenti svojstveni životinjskom odnosno biljnom svijetu kemijski su vrlo slične strukture. Boju krvi i trave određuju središnji ioni u porfirinskom prstenu: ioni željeza kod hema, magnezija kod klorofila. Crvena i zelena su i komplementarne boje koje se međusobno nadopunjuju, kao što se crveni i zeleni pigmenti nadopunjuju u jedinstvenom ciklusu održavanja života na Zemlji.

06/2022

lipanj 2022