Helena Marković – Nova Akropola

Akbar – Veliki mirotvorac

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 05-2023, Abdal Quadir Badauni, Abu'l Fazl, Abu'l-fath Jalal-ud-din Muhammad Akbar, Akbar Veliki, Akbarname, budizam, Din-i-Ilahi, dinastija Timurida, džainizam, epifanija, Fatehpur Sikri, Helena Marković, Henriques, hinduizam, Ibadat Khana, indo-perzijska kultura, Islam, Kuća ibadeta, Mahabharata, Maktab Khana, Manjula Nanavati, mogulski car, Mogulsko carstvo, moralni kodeks, Muhammad Arif Quandahari, Qumarghas, radža, rakhi, sufizam, Ta'rikh-i-Akbari, Tasveer Khana, tilak, Vede, zoroastrizam|

Akbar Veliki treći je i najslavniji car mogulske dinastije koja je vladala Indijom od 16. do 18. stoljeća. U mladosti je bio sklon razonodama da bi se nakon duhovnog buđenja okrenuo religiji i filozofiji. Na svom je dvoru okupljao teologe, pjesnike, učenjake i filozofe različitih vjera u međureligijskom dijalogu. Zagovarao je ideju da sve religije vode istom Bogu te je težio ostvarenju suživota između ljudi različitih religija unutar svog carstva. Akbarova mirotvorna politika uzajamnog poštovanja i tolerancije nadahnjujući je podsjetnik da je takav društveni model ostvariv.

Mnogo kultura, jedno čovječanstvo

Categories: Aktualno|Tags: 04-2023, antropologija, Bébés, Beethoven, Deveta simfonija, Helena Marković, ispravno, kulturne norme, kulturne razlike, Oda radosti, pogrešno, Posrednik, Ruth Benedict, Sabine Leitner, Schiller, Thomas Balmès|

Kulturna sredina u kojoj odrastamo bitno nas određuje jer iz našeg okruženja usvajamo sustav vrijednosti, način na koji razmišljamo, osjećamo i djelujemo. Da smo rođeni u drugim okolnostima, drugačije bismo razmišljali i živjeli. Uvjerenost da je naš način života najbolji stvara jaz i otvara prostor za sukobe. Bez obzira na sve naše razlike, treba znati da smo svi dio ljudskog roda, a kulturni izrazi samo su različiti modaliteti života jednog jedinstvenog čovječanstva.

Sudbina carstava

Categories: Antropologija|Tags: 03-2023, čast, civilizacija, doba bogatstva, doba dekadencije, doba intelekta, doba osvajanja, doba pionira, doba trgovine, esej, evolucija čovječanstva, faze života, general-pukovnik John Bagot Glubb, Gilad Sommer, Glubb Pasha, Helena Marković, hrabrost, imigracije, inicijativa, ljudska povijest, patriotizmom, prilagodljivost, Rimsko Carstvo, slava, služenje, sudbina, supersila, tehnološki napredak, trgovina, životni ciklus|

Kroz prizmu britanskog imperija umirovljeni general-pukovnik John Bagot Glubb 1976. piše esej Sudbina carstava. U njemu razmatra životni ciklus carstava kroz povijest i otkriva ponavljajući obrazac: uspon-procvat-dekadencija-raspad. Svako carstvo, nakon jedinstvenog i snažnog utjecaja na svijet, nestaje sa svjetske pozornice i ustupa mjesto drugom. Silazna putanja nastupa kad se zanemare čast, služba i dužnost. Njegova zapažanja su vrlo relevantna za današnji svijet koji se više oslanja na materijalne resurse, nego li na one nematerijalne koji doprinose kulturnom suživotu ljudi.

Budistička filozofija – moć uma

Categories: Filozofija|Tags: : Mysoreu Hiriyanni, 06-2022, Atman, Buddha, buddhi, Četiri plemenite istine, Dhammapada, dharma, Filozofije Indije, Heinrich Zimmer, Helena Marković, indijska tradicija, Introduction to Buddhism, intuicija, Julian Scott, karma, manas, meditacija, mokša, nirvana, Osmerostruki plemeniti put, Osnovne značajke indijske filozofije, prosvjetljenje, tibetanski budizam, Tushita Meditation Centre|

Srž budističke filozofije sadržana je u "Četiri plemenite istine" koje govore o neznanju kao uzroku patnje i "Osmerostrukom putu" koji vodi oslobođenju od neznanja i patnje. To je praktični put napretka koji polazi od ispravnog razumijevanja. Buddha ističe moć uma, uči da sve započinje u našim mislima i da smo sami tvorci svojih sudbina. Smiren um omogućuje ispravno razumijevanje, a ovladavanje umom preduvjet je buđenja suptilne razine svijesti koja vodi izravnom otkrivanju istinske stvarnosti.

O etici u novinarstvu

Categories: Aktualno|Tags: 01-2022, algoritmi, digitalne vijesti, digitalni svijet, etički standardi, Facebook, Google, Helena Marković, Indian Express Grupe, informacije, javno mnijenje, lažne vijesti, Manjula Nanavati, novinari, novine, senzacionalizam, The Trust Project|

Novinari se bave različitim problemima i procesima u društvu te time bitno utječu na oblikovanje javnog mnijenja. Klasična uloga novinara je istinito, objektivno i pravodobno informiranje građana, uz najviše etičke standarde. Uz takvo novinarstvo sve više medijskog prostora zauzima senzacionalističko izvještavanje motivirano profitom. Senzacionalizam i neobjektivnost vode iskrivljenoj slici stvarnosti i manipuliranju javnosti. Stoga je u novinarstvo važno vratiti etičan, društveno odgovoran način izvještavanja.

Holistička medicina

Categories: Znanost|Tags: 01-2022, alopatska medicina, dijagnostika, duh, emocionalni plan, epigenetika, fizička bolest, Helena Marković, holistički pristup, imunološki sustav, iscjelitelji, konvencionalna medicina, liječenje, liječnici, mentalni plan, placebo, psihološki svijet, Shraddha Shetty, svijest, tehnologija, terapija, zdravlje|

Moderna tehnološka dostignuća omogućila su značajan napredak u službenoj medicini kao i razvoj mnogih specijalizacija i subspecijalizacija. Upravo se u tome i krije zamka jer liječnik gubi iz vida cjelovitost ljudskog bića. Liječe se bolesni organi, a ne bolestan čovjek, koji osim tijela ima suptilnije aspekte. Holistička medicina liječenju pristupa sveobuhvatnije, ne liječi bolest nego čovjeka kojeg promatra kao cjelinu koja funkcionira po principu skladne i vitalne povezanosti svih čovjekovih dimenzija.

Znanje ili mudrost

Categories: Aktualno|Tags: 07-2021, Berlinska paradigma opće mudrosti, Centar za praktičnu mudrost (Sveučilište u Chicagu), globalizacija, Helena Marković, Isaac Asimov, Nicholas Maxwell, pluralizam, Prijatelji mudrosti (Friends of Wisdom), Sabine Leitner|

Moderno doba u prvi plan stavlja stjecanje znanja, dok se u svim velikim filozofskim i religijskim tradicijama najviše vrednovala iskustvena mudrost. Ipak, nagomilani problemi našeg vremena potiču na okretanje prema mudrosti kao sposobnosti šireg i dubljeg sagledavanja problema i poimanja posljedica. Britanski filozof Nicholas Maxwell predvodi međunarodno udruženje Prijatelji mudrosti koje se zalaže za to da akademsko obrazovanje bude usmjereno na stjecanje mudrosti, s ciljem stvaranja boljeg svijeta.

Filozofija povijesti – ključ prošlosti, sadašnjosti i budućnosti

Categories: Filozofija|Tags: 12-2020, Aleksandar Veliki, Bitka za Crécy, Edward III., Grčka, Helena Marković, istočna filozofija, Julian Scott, Lekcije povijesti, logika povijesti, Napoleon, Rim, Will i Ariel Durant, zapadna filozofija|

Prošlost, sadašnjost i budućnost doživljavamo kao odvojene vremenske faze. Prema istočnjačkom viđenju to su dijelovi istodobne stvarnosti u kojoj vlada logika, događaji se nižu s razlogom, a nikako slučajno. Povijest je stoga bogata riznica pouka i učiteljica života. Zapadna filozofija povijesti istražuje smisao, strukturu i smjer povijesnih tokova te razotkriva obrasce i zakonitosti koji njom vladaju. No, prvenstveno je posvećena razumijevanju prirode i sudbine čovječanstva.