zoroastrizam – Nova Akropola

Akbar – Veliki mirotvorac

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 05-2023, Abdal Quadir Badauni, Abu'l Fazl, Abu'l-fath Jalal-ud-din Muhammad Akbar, Akbar Veliki, Akbarname, budizam, Din-i-Ilahi, dinastija Timurida, džainizam, epifanija, Fatehpur Sikri, Helena Marković, Henriques, hinduizam, Ibadat Khana, indo-perzijska kultura, Islam, Kuća ibadeta, Mahabharata, Maktab Khana, Manjula Nanavati, mogulski car, Mogulsko carstvo, moralni kodeks, Muhammad Arif Quandahari, Qumarghas, radža, rakhi, sufizam, Ta'rikh-i-Akbari, Tasveer Khana, tilak, Vede, zoroastrizam|

Akbar Veliki treći je i najslavniji car mogulske dinastije koja je vladala Indijom od 16. do 18. stoljeća. U mladosti je bio sklon razonodama da bi se nakon duhovnog buđenja okrenuo religiji i filozofiji. Na svom je dvoru okupljao teologe, pjesnike, učenjake i filozofe različitih vjera u međureligijskom dijalogu. Zagovarao je ideju da sve religije vode istom Bogu te je težio ostvarenju suživota između ljudi različitih religija unutar svog carstva. Akbarova mirotvorna politika uzajamnog poštovanja i tolerancije nadahnjujući je podsjetnik da je takav društveni model ostvariv.

Zimski solsticij

Categories: Religije i kultovi|Tags: 12-2022, Adonis, Advent, Agni, Apolon, Athis, badnjak, Bakho, Bjelobog, Božić, božićno drvce, Crnobog, Došašće, Horus, Isus, Ivančica Krivdić, Jarac, koledanje, koledari, Koledo, Krist, Logos, mitologija, Mitra, Mlado Sunce, Morana, Mrzlina, Nepobjedivo Sunce, Perun, priroda, religija, Saturn, Sol Invictus, solarni mit, Svarog, Svarožić, zakoni prirode, zoroastrizam|

Zimski solsticij označava najtamnije razdoblje u godini kada je Sunčevo svjetlo najslabije, dan najkraći, nakon čega nastupa preokret. Upravo taj trenutak preokreta religije mnogih kultura vežu uz rođenje bogova i velikih učitelja koji su svijetu donosili plamen svjetla, snagu preporoda i obnove. Različiti narodni običaji slave to nevidljivo događanje u prirodi. U starom Rimu to je bio rođendan Nepobjedivog Sunca. To je prigoda da i sami probudimo božansku iskru koju nosimo u sebi, svoje vlastito nepobjedivo Sunce.

Plotin – Osnivač neoplatoničke škole

Categories: Filozofija|Tags: "kozmička trijada", 11-2022, Aleksandrija, Amonije Sak, antička kultura, Biljana Popović, Bog, budizam, car Galijen, car Gordijan III., Dobro, duh, duša i tijelo, Duša svijeta, eklektički pristup, emanacija, Eneade, etika, Eustohije, filozofija, filozofski grad Platonopolis, inteligibilni plan, Jedno, Klement Aleksandrijski, Kreacija, Likopolis, makrokozmos, mikrokozmos, misterijska središta znanja, nous (duh), oko duše, Orfej, Origen, osjetila, osjetilni i nadosjetilni svijet, Pitagora, Platon, Plotin, Porfirije, religija, Rim, theodidaktos, univerzalno bratstvo, univerzum, vedantizam, vizije, vrline, zoroastrizam|

Plotinova škola, nastala s početkom kraja antičke civilizacije, nazvana je neoplatoničkom jer se uglavnom temeljila na Platonovoj filozofiji. U središtu njegove filozofije nalazi se Jedno, korijen svega vidljivog i nevidljivog, iz kojeg emanacijom proizlazi kozmička trijada, a iz nje postupno svijet kao cjelina. Odraz te trijade u čovjeku su um, duša i tijelo. Djelatnost duše nije briga o tijelu, nego da ne zaboravi odakle dolazi i kamo ide te da se pročišćenjem kroz vrline vrati svom božanskom izvoru – Jednom.