05-2023 – Nova Akropola

Ponovno otkriti trezvenost

Categories: Aktualno|Tags: 05-2023, ataraksija, David H. Thoreau, Dominique Bourg, ekološka kriza, ekonomija obujma, ekonomija razmjera, električna energija, energetska kriza, energija, Epikur, Fernand Schwarz, filozofija, Florian Tignol, industrijska revolucija, Jacque Ellul, konzumerističko društvo, mesetos, mjera, Moć umjerenosti, moralni standardi, Naš odnos prema trezvenosti, Nikomahova etika, phronesis, Pierre Rabhi, Pierre Rahbi, razboritost, religija, samokontrola, sophrosune, štedljivost, suzdržljivost, umjerenost, Vesna Perhat, vrline|

Globalna energetska kriza primorava vlade na uvođenje trezvenijeg pristupa potrošnji energije. To je tek izvanjska, tehnička mjera kojom se nastoji očuvati postojeći društveni model razvoja zasnovan na konzumerizmu. Za izlazak iz neodrživog obrasca pretjerane potrošnje potrebno je ponovno otkriti trezvenost koja je za antičke filozofe bila u uskoj vezi s vrlinama umjerenosti i štedljivosti. Takvom udruženom individualnom i kolektivnom trezvenošću društveni bi se razvoj mogao preusmjeriti na ostvarenje humane dimenzije ljudskog bića.

Dhammapada – Put ispravnosti

Categories: Filozofija|Tags: 05-2023, Ana Jončić, askeza, azijska kultura, Buddha, Buddhini učenici, budistički etički model života, budizam, Četiri plemenite istine, Daleki istok, demon Mara, Dhamma, dharma, etički ideal, filozofija, grad Kapilavastu, istina o uzrocima postojanja, jezik pali, kanonski tekstovi, kraljevina Sakya, moralni red, nadilaženje patnje, odricanje, patnja, Probuđeni, religija, Suttapitaka - "Košara poučnih razgovora", sveto drvo Bodhi, učenja Dhamme, životopis Siddharte Gautame Buddhe|

Učenje Siddharte Gautame Buddhe sadržano u "četiri plemenite istine" ima za cilj nadilaženje patnje. Praktični savjeti za realizaciju tog cilja sadržani su u mnogim budističkim tekstovima, a najpoznatiji je Dhammapada – Put ispravnosti za koji se kaže da je najčišće zabilježeno učenje Buddhe. Život je put koji čovjeka vodi kroz različite okolnosti i moguće stranputice, ali u konačnici sve ovisi o njegovoj volji, nastojanju i odabiru koji se kloni krajnosti.

Akbar – Veliki mirotvorac

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 05-2023, Abdal Quadir Badauni, Abu'l Fazl, Abu'l-fath Jalal-ud-din Muhammad Akbar, Akbar Veliki, Akbarname, budizam, Din-i-Ilahi, dinastija Timurida, džainizam, epifanija, Fatehpur Sikri, Helena Marković, Henriques, hinduizam, Ibadat Khana, indo-perzijska kultura, Islam, Kuća ibadeta, Mahabharata, Maktab Khana, Manjula Nanavati, mogulski car, Mogulsko carstvo, moralni kodeks, Muhammad Arif Quandahari, Qumarghas, radža, rakhi, sufizam, Ta'rikh-i-Akbari, Tasveer Khana, tilak, Vede, zoroastrizam|

Akbar Veliki treći je i najslavniji car mogulske dinastije koja je vladala Indijom od 16. do 18. stoljeća. U mladosti je bio sklon razonodama da bi se nakon duhovnog buđenja okrenuo religiji i filozofiji. Na svom je dvoru okupljao teologe, pjesnike, učenjake i filozofe različitih vjera u međureligijskom dijalogu. Zagovarao je ideju da sve religije vode istom Bogu te je težio ostvarenju suživota između ljudi različitih religija unutar svog carstva. Akbarova mirotvorna politika uzajamnog poštovanja i tolerancije nadahnjujući je podsjetnik da je takav društveni model ostvariv.

Što nam govori bol?

Categories: Psihologija|Tags: 05-2023, bol, bolest, Bolest kao put, Božanstvena medicina, Doris Toić, Dr. Petar J. Stanković, mentalna hrana, nutarnje ozdravljenje, nutarnji uzroci, patnja, Psiha, psihijatar Ruediger Dahlke, psiholog Thorwald Dethlefsen, simptomi, sklad, smisao života, tradicionalna medicina|

Bolest je veliki izvor patnje i upravo zato potencijalni pokretač promjena. Izbijanje bolesti zaustavlja ustaljenu svakodnevnicu i nuka čovjeka da se zamisli nad vlastitim životom i smrću, traži intimno preispitivanje uzroka koji su doveli do bolesti. Bol uvijek nosi određenu poruku te sugerira potrebu za nekom promjenom. Kroz bol i bolest možemo se približiti samom sebi, upoznati se i sazreti te temeljem toga bitno promijeniti dotadašnji način života.

Svibanjsko stablo

Categories: Religije i kultovi|Tags: 05-2023, arhetip stabla života, Bakantice, Beltane, Brigitte Boudon, ciklusi godišnjih doba, Dionizije, druidi, Georges Posener, godišnja doba, keltska prapovijest, Ključne riječi: stablo veselja, Kolo Života, kozmičko stablo, majban, majuš, Menade, mit o Ozirisu, obred plodnosti, os svijeta, Ozirisova kralježnica, Ozirisovo tijelo, ples, pokret, preporod biljnog svijeta, sposobnost regeneracije, stablo ljubavi, stup Djed, stup uspravnosti, svetkovina mjeseca Khoiak, Titani, vertikalnost, Vesna Perhat, Zagreus, zeleni svibanj|

Svibanjski ples oko stabla postavljenog u središtu naselja jedna je od velikih godišnjih svetkovina pretkršćanske Europe. Ta se tradicija drevnih korijena u nekim krajevima sačuvala do danas. Stablo s korijenjem u zemlji i granama u nebu simbol je veze između neba i zemlje, osi svijeta, stupa stabilnosti, vertikalnosti. Raznobojne vrpce kojima se ukrašava stablo i sam ples predstavljaju pokret, vrijeme, horizontalnost. Ples prikazuje koloplet života oko osovine svijeta i slavi njegovu periodičnu obnovu.

Šibenska katedrala

Categories: Arhitektura|Tags: 05-2023, Andrija Aleši, Andrija Budčić i Grubiša Slafčić, Antonio di Pier Paolo Busato, Bartolomej i Jakov da Mestre, biskup Bogdan Pulšić, brački mramor, bula pape Bonifacija VIII., geometrijska perspektiva, humanistička filozofija, ikonografija, Ivan Mestičević, Ivan Pribislavić, Juraj Šižgorić, kasnogotičko-renesansni stil, katedrala sv. Jakova, knez Jakov Donat, kralj Bela IV., kralj Petar Krešimir IV., Lada Ilić Puharić, Lorenzo Piucino, Nikola Ivanov Firentinac, protomajstor Juraj Dalmatinac, Radovan Ivančević, sakralna arhitektura, sakralni spomenik, šibenska katedrala, spomenička baština, spomenik profane skulpture, status civitas, trobrodna bazilika, trolisna fasada, trolisni zabat, umjetnost, UNESCO, venecijanski majstor Francesco di Giacomo (Frano Jakovljev)|

Katedralu sv. Jakova u Šibeniku, građenu u kasnogotičko-renesansnom stilu, UNESCO je 2001. godine uvrstio u popis svjetske spomeničke baštine. Izgradnja katedrale potrajala je čitavo stoljeće, a svoj izgled najviše duguje Juraju Dalmatincu koji ju je svojim inventivnim rješenjima učinio jedinstvenom u odnosu na druge europske katedrale i kršćanske crkve. Priča o izgradnji šibenske katedrale svjedoči o golemoj volji i trudu uloženom za ostvarenje takvog bisera utkanog u kulturnu baštinu Hrvatske.

05/2023

Categories: Izdanja|Tags: 05-2023|

svibanj 2023