Profesor budističke filozofije Daisetz Teitaro Suzuki bio je prvi veliki znanstveni tumač Istoka Zapadu. Kao autor nekoliko vrlo utjecajnih djela smatra se najzaslužnijim za širenje zanimanja za zen filozofiju na Zapadu 1950-ih. U svojoj knjizi Osnove mahāyānskog buddhizma pruža sveobuhvatan uvod u misao te škole budizma, ali daje i sustavan pregled istočne filozofije, povlačeći paralele sa zapadnom filozofijom i književnosti.
Učenje Siddharte Gautame Buddhe sadržano u "četiri plemenite istine" ima za cilj nadilaženje patnje. Praktični savjeti za realizaciju tog cilja sadržani su u mnogim budističkim tekstovima, a najpoznatiji je Dhammapada – Put ispravnosti za koji se kaže da je najčišće zabilježeno učenje Buddhe. Život je put koji čovjeka vodi kroz različite okolnosti i moguće stranputice, ali u konačnici sve ovisi o njegovoj volji, nastojanju i odabiru koji se kloni krajnosti.
Bolest je veliki izvor patnje i upravo zato potencijalni pokretač promjena. Izbijanje bolesti zaustavlja ustaljenu svakodnevnicu i nuka čovjeka da se zamisli nad vlastitim životom i smrću, traži intimno preispitivanje uzroka koji su doveli do bolesti. Bol uvijek nosi određenu poruku te sugerira potrebu za nekom promjenom. Kroz bol i bolest možemo se približiti samom sebi, upoznati se i sazreti te temeljem toga bitno promijeniti dotadašnji način života.
Na pitanje kako pronaći smisao života, Frankl odgovara da traganje za smislom nije istovjetno za sve ljude. Svaki čovjek treba sam odgovoriti na pitanja koja mu postavlja život kroz različita životna iskušenja. Ni jedno nije uzaludno i svako od njih možemo iskoristiti za stjecanje iskustva i nadilaženje vlastitih ograničenja čime se približavamo shvaćanju života. Smisao se postupno otkriva, a glavni nam je oslonac naša vlastita savjest kao dijalog s najuzvišenijim dijelom nas samih.
Sve prisutniji osjećaj egzistencijalne praznine i besmisla u društvu aktualizira učenje Viktora Frankla o liječenju pomoću smisla. On je isticao da je pronalaženje smisla života temeljna ljudska potreba i uvjet psihičkog zdravlja. Ključno je shvatiti da je život zadatak, a ne niz slučajnosti. Čovjek nije rođen da živi od danas do sutra, već da se ostvari kao ljudsko biće. Taj se cilj ostvaruje kroz različite životne situacije u kojima se trebamo zapitati što nam život kroz njih poručuje, što trebamo naučiti. Tako se približavamo boljem razumijevanju života i njegovu smislu.