umjetnost – Nova Akropola

Znanost i moral

Categories: Znanost|Tags: 'prestabilirana harmonija', 05-2026, A. D. Aleksandrov, Albert Einstein, Aleksandar Hinčin, apstrakcija, Aristotel, Bhagavad Gita, Čebišev, Descartes, Dhammapada, društvene znanosti, duhovna formacija, duhovna kultura, duša, Egipat, ego, etika, filozofsko formiranje, fizika, fiziologija, fraktali, Gauss, geometrija, Grčka, Henri Poincaré, Hirošima, hrabrost, ideali, identitet, imaginarni brojevi, intuicija, J.A. Livraga, Jean-Jacquesa Rousseau, K. E. Ciolkovski, K. Jaspers, kontemplacija, Kovalevska, kreativnost, kultura, Leibniz, ljudske vrline, ljudsko ponašanje, logičko razmišljanje, logika, M. Montaigne, matematika, Max Born, Mezopotamija, moderna znanost, moralna načela, moralna odgovornost, moralnost, neeuklidska geometrija, Newton, Niels Bohr, norme ponašanja, opća kultura, opće dobro, opservacija, Pagvaški pokret znanstvenika, plagijarizam, Platon, pojam Dobra, Poncelet, povijest znanosti, prirodne znanosti, prof. dr. sc. Aleksej Čuličkov, profesionalna etika, racionalno znanje, religija, rezultati istraživanja, Richard Feynman, Samospoznaja, simbolički jezik, sklad, slika svijeta, smisao života, Sokrat, sustav vrijednosti, tehnička civilizacija, tehnička revolucija, tradicija, transcendentni moral, umjerenost, umjetnost, unutarnja ljepota, Vladimir Vernadski, zakon, zakoni formalne logike, znanstvena istraživanja, znanstvena metoda, znanstvena racionalnost, znanstvenici, znanstveno znanje|

Znanost je na brojne načine doprinijela dobrobiti čovječanstva i neprestano širi naše horizonte. Pomaže nam bolje razumjeti svijet u kojem živimo te utječe na naš način života i sustav vrijednosti. Predano znanstveno istraživanje formira osobnost, pokreće volju, intuiciju, kontemplaciju i uzdiže prema transcendentnim moralnim vrijednostima. Etika daje kriterije za ispravno djelovanje pa je sprega znanosti i etike ključna za osiguranje da znanstveno znanje služi dobrobiti čovječanstva.

Vastu Shastra – Drevna indijska arhitektura

Categories: Arhitektura|Tags: 05-2026, Angkor Wat, arhitektura, astrologija, astronomija, Ayurveda, bog Višnu, Branko Zorić, Charles Correa, ekologija, ekološka svijest, energija prostora, eter, Geografija, geologija, geometrijski dijagram, geometrijski uzorci, graditeljstvo, Harappa, harmonija, hram, indijska civilizacija, Ishanya, kardinalni pravci, kozmičke energije, Le Corbusier, Manasara, matematika, Mayamata, Mjesec, Mohenjo Daro, padavinyaasa, pet elemenata, planete, prana, priroda, prirodni zakoni, prostorna orijentacija, prostorno uređenje, protok energija, pseudoznanost, ravnoteža, red, Rgveda, ritam, Shilpa Shastra, simetrija, sthapati, sunce, svemir, svetište, umjetnost, UNESCO, vardhaki, Vastu Purusha Mandala, Vastu Vidya, vatra, Vishwakarma, vjetar, voda, Yantre, Yoga, zdravlje, zemlja, znanost|

Vastu shastra, drevno vedsko arhitektonsko i graditeljsko nasljeđe, povezuje različite grane znanosti s umjetnosti. U stvaranju čovjekova životnog prostora polazi od povezanosti svega u svemiru te uzima u obzir međudjelovanje različitih sila prirode koje imaju izravan utjecaj na naše fizičko i duhovno blagostanje. Građevine podignute prema tim principima svjedoče o danas uglavnom izgubljenom znanju o harmonizaciji čovjeka sa suptilnijim dimenzijama postojanja.

Indijska poezija

Categories: Književnost|Tags: 05-2026, Agni, bauli, Biljana Popović, Buddha, drevna Indija, epovi, estetika, Garuda, glazba, himne, Hsuan Tsang, indijska misao, indijski učitelji, indoeuropska književnost, Indra, Izbor iz Kabirovih pjesama, Kabir, Kavivalabh, kineski putopisac, kozmički ples, molitve, Namdev, Nanak, narodni pjevači, pjesme, pjesnici, pjevanje, ples, Rabindranath Tagore, Rgveda, ritam, Šankara, sanskrtska književnost, Šiva, stihovi, Surja, Theragatha, Therigatha, Tukarama, Tulsidasa, umjetnost, Varuna, Višnudharmotara, vjerske ceremonije|

U drevnoj Indiji, pjesme, himne i epovi učili su se napamet, pjevali i prenosili s generacije na generaciju. Autorstvo se pripisivalo božanskoj inspiraciji, pjesnici su se smatrali prenositeljima božanske poruke. Pjesnička riječ bila je vezana uz glazbu i pjevanje, svaki je pjesnik bio i pjevač i skladatelj. Indijska poezija koja je prožeta duhovnošću i koja prenosi bogat i mnogostran doživljaj svijeta bila je način otvaranja svijesti prema Istini, Bogu, Stvarnosti.

Hermetizam i renesansa

Categories: Filozofija|Tags: 03-2026, Aion, Aleksandrija, astrologija, besmrtni čovjek, Bog, božanski um, Branko Zorić, Campanella, corpus hermeticum, De abstinentia, dobrota, dostojanstvo čovjeka, Duh renesanse, dvostruka priroda čovjeka, egipatska religija, evolucija, filozof, filozofija, Frane Petrić, Giordano Bruno, grob duše, helenizam, Hermes Trismegistos, hermetička učenja, hermetički spisi, Homo Universalis, humanističke vrijednosti, imaginacija, inteligencija, intuicija, Isaac Casaubon, klasična tradicija, kralj, ljepota i harmonija, ljudska svijest, ljudski potencijali, magija, Marsilio Ficino, materijalizam, neoplatoničari, neoplatonizam, Nikola Kuzanski, obnova, orfički misteriji, Pico della Mirandola, Platon, plemenitost, politika, Porfirije, priroda, prirodni zakoni, prolazno, racionalizam, razum, religija, renesansa, Rimsko Carstvo, soma sema, srednjovjekovna Europa, svećenik, teologija, tijelo, umjetnost, velikodušnost, vječno, volja, znanost|

Hermetizam je filozofsko-religijsko učenje utemeljeno na grčkom tumačenju drevne egipatske religije, koje je dalo ključni poticaj renesansi – obnovi čovjeka i svijeta. Hermetizam polazi od duboke povezanosti čovjeka i kozmosa te postavlja pitanja o izvoru i cilju ljudskog života: tko smo, odakle dolazimo i kamo idemo? Ovo nas učenje podsjeća na potrebu usmjeravanja naše svijesti od zemlje prema nebu, od prolaznog prema vječnom.

Cvijeta Zuzorić – Cvijet na drači

Categories: Književnost|Tags: 03-2026, Ancona, biografija, Cesare Simonetti da Fano, Cosimo I. Medici, Cvijet na drači, Cvijeta Zuzorić, Dinko Ranjina, Dominko Zlatarić, drama Cvijeta Zuzorić, drama Kako vam drago, Dubrovnik, Ernest Katić, Fasti litterario-Ragusini, filozofija, filozofski dijalozi, Fior di spina, Franjo Marija Appendini, Gianbattista Boccabianca, grčki filozofi, hrvatska renesansa, ideal dame, iliti o ljepoti, Irena, Ivan Kukuljević Sakcinski, Jorjo Tadić, Julija i Nada Bunić, književnica, književnost, Ljubav Pirama i Tizbe, Luko Paljetak, Mara Gundulić, Marin Battitore, Marta Marić, Matko Sršen, Miho Bunić Babulinov, Miho Monaldi, Milan Šenoa, muza, Naše vile, Nazor, Nikola Gučetić, Nikoleta Rastić, Noticije, O ljepoti, O ljubavi, Ovidijeve Metamorfoze, Pjesni ljuvene, Pjesnikinje starog Dubrovnika, pjesništvo, Platon, Razgovori o Aristotelovoj Meteori (Discorsi sopra le Metheora d` Aristotele), renesansna dama, Rime, Sabo Slade, Saro Crijević, Skroviti vrt, Teatar &TD, Tin Ujević, Torquato Tasso, treći spol, umjetnica, umjetnost, Zdenka Marković|

Cvijeta Zuzorić, čuvena po ljepoti i učenosti, okupljala je kulturni krug svojih suvremenika s kojima je raspravljala o umjetnosti, filozofiji, pjesništvu. Mnogi su joj posvetili svoja djela, slavili je u pjesmama i prozi i učinili legendarnom. Vremenom je postala simbol ženske renesansne poezije u Hrvatskoj. Budući da njezini stihovi nisu pronađeni, ostaje otvoreno pitanje je li Cvijeta doista bila pjesnikinja ili muza, ideal renesansne dame.

Gotičke katedrale – Tragovi vječnosti

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 'religare', 12-2025, alkemija, Amiens, antička tradicija, antička znanja, apostoli, Arapi, Atila Barta, Beauvais, Biblija, Bourges, Chartres, Crna Gospa, Djevica Marija, dogme, graditeljstvo, hodočašća, hodočasnici, hram, Kanon, Katedrala Notre Dame, kiparska umjetnost, kontrafori, kraljevstvo nebesko, kripte, Krist, krstionica, labirinti, Laon, Le Mans, matematika, nebo, obrt, Pariz, podzemni svijet, portali, rana gotika, Reims, religija, reljefi, renesansa, Rimsko Carstvo, romanika, sakralna arhitektura, sakralna aritmetika, samostani, Sens, šiljati luk, simbolika, srednji vijek, St. Denis, sunce, sveta mjesta, Sveta Zemlja, svjetlo, svodovi, templarski red, umjetnost, vitraji, zemlja, zlatna proporcija, zlatni rez, zodijak, zviježđe Djevice|

Veličanstvene vertikalnosti, gotičke katedrale sinteza su matematičkih i astronomskih spoznaja te graditeljskih i obrtničkih umijeća nadahnutih najdubljim religijskim osjećajima. Svojim podzemnim kriptama, zagonetnim labirintima, grandioznim portalima, stupovima i svodovima te magičnom svjetlošću vitraja koja obasjava njihovu unutrašnjost, omogućavaju susret čovjeka s vlastitom biti, usmjeravajući ga prema vječnosti.

Sreća i obrazovanje – razgovor s profesorom Thakurom S. Powdyelom

Categories: Aktualno|Tags: 'dragocjeno ljudsko biće', 10-2025, Abraham Lincoln, akademska znanja, arhitektura, avatari, BDP, BNS, bruto društveni proizvod, Christopher Marlowe, cilj obrazovanja, dobra volja, dobrobit, dobrota, doprinos društvu, drama Doktor Faust, društvena bića, društveno-gospodarski rast, društvo, duhovnost i etika, emisija ugljika, estetika, faustovska tehnologija, faustovska znanost, filozofi, filozofija, financijski rast, glazba, Global Education Award, globalno zagrijavanje, Gusi Peace Prize, holističko obrazovanje, hramovi, humanističke znanosti, ideali, ideje, identitet, institucije, intelekt, inteligencija, istina, književnost, koncept "Zelene škole", koncept bruto nacionalne sreće, kralj Jigme Singye Wangchuck, kultura, kvaliteta upravljanja, lama Zhabdrung Rinpoche, ljudski potencijal, ljudsko biće, ljudsko srce, ljudskost, Mahatma Gandhi, Majka Priroda, Marina Miletić, Martin Luther King, Međuvladin panel Ujedinjenih naroda za klimatske promjene, milu rinpoche, ministar obrazovanja Kraljevine Butan, mudrost, My Green School, narod, nasljeđe, nastavni planovi, obrazovna reforma, održivost, osjećaj pripadnosti, pjesme, planet Zemlja, plesovi, povijest, prijateljstvo, prirodni okoliš, programi, razvojna paradigma, Sherig Mandala, škole, solidarnost, strategija, svetost, učenja, umjetnost, velike civilizacije, volontiranje, vrijednosti, znanstvenici|

Nekadašnji butanski ministar obrazovanja Thakur S. Powdyeli autor je vizije holističkog obrazovanja opisane u knjizi My Green School. Njegova vizija dio je butanskog koncepta "bruto nacionalne sreće (BNS)" koji, pored materijalnih, uzima u obzir i nematerijalne potrebe ljudskog bića od kojih je univerzalna postizanje sreće. Powdyelijeva "Zelena škola" radi na obnovi obrazovanja kao instrumenta za procvat plemenitih vrijednosti u čovjeku i društvu, u cilju izgradnje boljeg svijeta.

Predromanika

Categories: Arhitektura|Tags: 09-2025, Aachen, Aachenska katedrala, benediktinska opatija u Clunyju (Burgundija), Benediktinski red, Bijela Hrvatska, Bizant, Branimir, bratovština Sveti Juraj od Raduna, Cetina kod Vrlike, Corbic, crkva, Crkva sv. Donata u Zadru, Crkva sv. Jurja u Radunu kod Kaštel Starog, Crkva sv. Marije u Zadru (Stomorica), Crkva sv. Mihovila na Biokovu kod Igrana, Crkva sv. Nikole na Prijekom, Crkva sv. Spasa, Crvena Hrvatska, Dalmacija, Dmitar Zvonimir, Domagoj, franački gradovi, Franačko carstvo, Freising, germanska plemena, geslo Ora et labora (Moli i radi), Hana Lencović, Hrvati, hrvatska država, hrvatska povijest, Hrvatsko kraljevstvo, jadranska obala, Karlo Veliki, karolinška arhitektura, karolinška renesansa, Karolinzi, kasnoantička civilizacija, katedrala u Akvileji, katedrale, knez Ljudevit, knez Porga, knez Višeslav, kralj Tomislav, kripta, kršćanska civilizacija, kršćanstvo, krstionica, kultura, Ljetopis popa Dukljanina, Lyon, metan, misionari, Novigradska katedrala, očuvanje baštine, osmerolisni tlocrt, Palatinska kapela, Papa Ivan X., patristika, Petar Krešimir IV., pleter, pleterna ornamentika, pokrštavanje, Posavska ili Panonska Hrvatska, predromanika, Primorska ili Dalmatinska Hrvatska, religijska arhitektura, rimska arhitektura, rimska tradicija, romanika, sakralne građevine, Salzburg, samostani, seoba, seoba naroda, šesterolisni tlocrt, simboli, srednjovjekovlje, srednjovjekovna umjetnost, starohrvatske crkvice, Stjepan Držislav, sv. Benedikt, Sveto pismo, Sveto Rimsko Carstvo, tlocrt u obliku križa, Tours, Trpimir, Ugarska, umjetnost, Zapadno Rimsko Carstvo|

Predromanika obuhvaća vremenski raspon od kraja 6. stoljeća do punog procvata romanike početkom 10. stoljeća. Tijekom tog razdoblja dolazi do prožimanja i stapanja antičkih kulturnih elemenata s kršćanskim svjetonazorom i nasljeđem uglavnom germanskih naroda. Stoga se predromanika očituje u raznolikosti regionalnih i lokalnih obilježja, a zajedničko joj je izgradnja crkvi i samostana koji postaju oaze kulturne i umjetničke aktivnosti.

Pleter u umjetnosti i simbolici

Categories: Simbolizam|Tags: 09-2025, Alhambra, arhitektura, Asirija, Benediktinci, bikovi, bosanski krstjani, civilizacija, Crkva sv. Nediljice u Zadru, Crkva sv. Petra u Solinu, dvopleter, Egipat, Enki, euharistija, faraon, Grčka, grifoni, Islam, kaducej, kršćanstvo, krstionica sv. Ivana Krstitelja u Splitu, kultura, labirint, Mak Dizdar, Maye, Mezopotamija, Modra rijeka, nadgrobni spomenici, orlovi, ornament, ornamentika, palma, pentagram, podzemni svijet, povijest, predromanika, ptice, Rim, sakralna umjetnost, simbol, srednji vijek, stećci, Sumer, tropleter, uglati pleter, umjetnost, voda života, zmije, Zoran Lukarić|

Pleter i vitice s arheoloških ostataka uglavnom smatramo ukrasima koji su zadovoljavali estetske potrebe određenog vremena. No, u umjetnosti starih naroda svaki je ornament imao svoje značenje. Tako pleter najčešće simbolizira izvor života, ovladavanje oprečnim životnim silama i ravnotežu te vezu između nebeskih i zemaljskih snaga. Ovaj univerzalni simbol postoji u prirodi, kroz prošlost su ga različite kulture preuzimale jedna od druge i ostavile vlastiti prepoznatljiv pleter.

O kulturi

Categories: Tragom prošlosti|Tags: "građanin svijeta", 07-2025, Andrija Jončić, animalno, beskonačni napredak, četiri aspekta kulture, civilizacija, deklaracija, dobrota, drevni Egipat, društveni odnosi, ekološka niša, fanatizam, filozofija, humana evolucija, humane potrebe, humane vrijednosti, humani odnosi, humano, humano pravo, individualnost, istina, kompeticija, kreativnost, kriza, kulturno nasljeđe, ljepota, ljudska prava, ljudsko društvo, mit, moralna obaveza, moralne vrijednosti, Opća enciklopedija Leksikografskog zavoda, planet, pojam kultura, potrošačko društvo, povijest, pravda, primijenjena znanost, priroda, religija, stroj, sustav vrijednosti, suživot, tehnologija, umjetne potrebe, umjetnost, UNESCO|

Pojam kulture u modernom je svijetu obezvrijeđen i obično se poistovjećuje s popularnom umjetnošću i zabavom. No, kultura predstavlja sve ono što nas određuje kao ljude i obuhvaća sveukupno kreativno humano djelovanje izraženo kroz znanost, umjetnost, religiju i društvene odnose. Riječ "kultura" etimološki se odnosi na kultiviranje zemlje, ali i duha. S kulturom se ne rađamo, ona se usvaja, način je na koji se čovjek "kultivira" i oplemenjuje, a u suživotu s drugim ljudima ostvaruje smisao svojih životnih nastojanja.