Hermetizam je filozofsko-religijsko učenje utemeljeno na grčkom tumačenju drevne egipatske religije, koje je dalo ključni poticaj renesansi – obnovi čovjeka i svijeta. Hermetizam polazi od duboke povezanosti čovjeka i kozmosa te postavlja pitanja o izvoru i cilju ljudskog života: tko smo, odakle dolazimo i kamo idemo? Ovo nas učenje podsjeća na potrebu usmjeravanja naše svijesti od zemlje prema nebu, od prolaznog prema vječnom.
Cvijeta Zuzorić, čuvena po ljepoti i učenosti, okupljala je kulturni krug svojih suvremenika s kojima je raspravljala o umjetnosti, filozofiji, pjesništvu. Mnogi su joj posvetili svoja djela, slavili je u pjesmama i prozi i učinili legendarnom. Vremenom je postala simbol ženske renesansne poezije u Hrvatskoj. Budući da njezini stihovi nisu pronađeni, ostaje otvoreno pitanje je li Cvijeta doista bila pjesnikinja ili muza, ideal renesansne dame.
Veličanstvene vertikalnosti, gotičke katedrale sinteza su matematičkih i astronomskih spoznaja te graditeljskih i obrtničkih umijeća nadahnutih najdubljim religijskim osjećajima. Svojim podzemnim kriptama, zagonetnim labirintima, grandioznim portalima, stupovima i svodovima te magičnom svjetlošću vitraja koja obasjava njihovu unutrašnjost, omogućavaju susret čovjeka s vlastitom biti, usmjeravajući ga prema vječnosti.
Nekadašnji butanski ministar obrazovanja Thakur S. Powdyeli autor je vizije holističkog obrazovanja opisane u knjizi My Green School. Njegova vizija dio je butanskog koncepta "bruto nacionalne sreće (BNS)" koji, pored materijalnih, uzima u obzir i nematerijalne potrebe ljudskog bića od kojih je univerzalna postizanje sreće. Powdyelijeva "Zelena škola" radi na obnovi obrazovanja kao instrumenta za procvat plemenitih vrijednosti u čovjeku i društvu, u cilju izgradnje boljeg svijeta.
Predromanika obuhvaća vremenski raspon od kraja 6. stoljeća do punog procvata romanike početkom 10. stoljeća. Tijekom tog razdoblja dolazi do prožimanja i stapanja antičkih kulturnih elemenata s kršćanskim svjetonazorom i nasljeđem uglavnom germanskih naroda. Stoga se predromanika očituje u raznolikosti regionalnih i lokalnih obilježja, a zajedničko joj je izgradnja crkvi i samostana koji postaju oaze kulturne i umjetničke aktivnosti.
Pleter i vitice s arheoloških ostataka uglavnom smatramo ukrasima koji su zadovoljavali estetske potrebe određenog vremena. No, u umjetnosti starih naroda svaki je ornament imao svoje značenje. Tako pleter najčešće simbolizira izvor života, ovladavanje oprečnim životnim silama i ravnotežu te vezu između nebeskih i zemaljskih snaga. Ovaj univerzalni simbol postoji u prirodi, kroz prošlost su ga različite kulture preuzimale jedna od druge i ostavile vlastiti prepoznatljiv pleter.
Pojam kulture u modernom je svijetu obezvrijeđen i obično se poistovjećuje s popularnom umjetnošću i zabavom. No, kultura predstavlja sve ono što nas određuje kao ljude i obuhvaća sveukupno kreativno humano djelovanje izraženo kroz znanost, umjetnost, religiju i društvene odnose. Riječ "kultura" etimološki se odnosi na kultiviranje zemlje, ali i duha. S kulturom se ne rađamo, ona se usvaja, način je na koji se čovjek "kultivira" i oplemenjuje, a u suživotu s drugim ljudima ostvaruje smisao svojih životnih nastojanja.
Istinsku poeziju, uz misaonu dubinu, odlikuje klasična jednostavnost i ljepota. To je jezik u svom najpročišćenijem obliku, jezik onih koji iz dubine srca pokušavaju odgonetnuti tajnu života i smrti. Istinska poezija alkemijsko je umijeće utoliko što pjesnik obične riječi pretvara u pročišćene oblike i značenja koji dotiču strune iskonskih ljudskih osjećaja, griju i pročišćavaju dušu, daju joj krila. Ta duboka i živa poezija odsjaj je arhetipova Istine i Ljepote te poput eliksira potiče nutarnju transformaciju.
Claru Schumann šira javnost pamti kao suprugu slavnog Roberta Schumanna, no sama je bila jedna od najcjenjenijih pijanistica svog vremena, skladateljica, učiteljica klavira te velika podrška i poticaj Robertovu skladanju. Glazbenim je darom odmalena osvajala publiku i oduševljavala istaknute glazbenike. Skladanja se odrekla zbog obiteljskih obaveza, ali je održavala koncerte diljem Europe do zrelih godina. Impresivan život Clare Schumann primjer je nepokolebljive predanosti glazbi i postojanosti u suočavanju s brojnim životnim izazovima.
U knjizi Sudbina čovjeka u suvremenom svijetu, napisanoj između dva svjetska rata, Nikolaj Berdjajev lucidno analizira društvene procese te predviđa buduća kretanja, što se u mnogočemu pokazuje točnim, a to knjigu čini aktualnom i danas. Posebno upozorava na dehumanizaciju zbog "mehanizacije i tehnizacije života" pri čemu čovjek gubi svoje unutarnje uporište, vezu s duhovnim svijetom. Jedino duhovni preporod na koji poziva može ozdraviti i ponovno humanizirati čovjeka.