umjetnost – Nova Akropola

Zaboravljeni jezik simbola

Categories: Simbolizam|Tags: 12-2024, alegorija, C. G. Jung, čovjek, duša, Egipćani, eidolon, G. Bachelard, G. Durand, G. Massey, H. Corbin, hijerofanija, inspiracija, intuicija, J. Chevalier, Jelena Sikirić, kozmos, kult Mjeseca, kultura, lunarni simbol, M. Eliade, mačka, Mali princ, Mau, mikrokozmos, mitologija, Mjesec, podsvijest, pokretač, Posrednik, priroda, profano, Psiha, R. Becker, religija, rezonancija, Rječnik simbola, sjećanje, slutnja, St. Exupery, sunce, svetinja, sveto, sveto i profano, svijest, tajna, tradicija, umjetnost, zagonetka, znak|

Simboli nas prate u snu i na javi prenoseći duboki sadržaj koji nadilazi granice razuma i njegove logike. Takvi se sadržaji objavljuju u formi simbola jer riječi ne mogu izraziti njihovu dubinu i sve različite aspekte. Simbol prima i prenosi određenu snagu iz prirode i svemira posredstvom koje rezonira i u nama stvara odjek. On skriva i otkriva određene istine o čovjeku, prirodi, kozmosu i najprimjerenije nam približava nejasno naslućenu duhovnu stvarnost koja je ishodište svega.

Svijet klasične Grčke

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 11-2024, akropola, Aleksandar Makedonski, Antimah iz Kolofona, arhajsko doba, arhitekti Iktinos, arhitektura, aristokracija, Atena, Atenski savez, Delski savez, demokracija, Demosten, društveno-politička uređenja, Eleuzina, entazis, Eshil, estetika, etika, Eubul, Euripid, Fidija iz Atene, filozofska misao, grčka kultura, grčka povijest, grčki polisi, helenističko razdoblje, Herodot, Hipokrat s Kosa, humane vrijednosti, humanizam, idealizacija likova, individua, Jerko Grgić, Kalikrat, kalokagatija, kanoni, kazalište, kiparstvo, koalicija grčkih gradova, kozmički red, kozmos, kralj Filip II., kraljevina, ljepota, medicinski kodeks, Miron iz Atike, misteriji, Muze, nous, oligarhija, Olimpijske igre, paideia, Panijazid iz Halikarnasa, Parmenid iz Eleje, Partenon, Periklo, Perzijanci, perzijski ratovi, Perzijsko Carstvo, Pindar iz Beotije, Platon, Poliktet iz Arga, politeii, političke borbe, prirodni zakoni, proporcija, renesansa, simetrija, Sirakuza, sofisti, Sofoklo, Sokrat, Sparta, sustav obrazovanja, suzdržani sklad, Temistoklo, timokracija, Timotej iz Mileta, tiranija, Tukidid, umjetnost, zlatni rez|

Klasično razdoblje Grčke označava puni procvat grčke kulture na umjetničkom, filozofskom i znanstvenom planu. Utemeljena na čvrstim i jasnim pravilima, klasična remek-djela harmonično objedinjuju estetske i etičke vrijednosti te odišu pravom mjerom, redom, skladom i ljepotom. Ona potiču na dobro i lijepo i do danas su nam ostala svjetionik i putokaz. Stvarni uzroci tog blistavog procvata sežu u arhajsko doba i izviru iz jedinstvenog, univerzalnog vrela koje nadahnjuje sva bezvremena djela.

William Blake – Vidjeti svijet u zrnu pijeska

Categories: Književnost|Tags: 09-2024, Ah, Alexander Gilchrist, bakrorezac, Biblija, Danijela Popović Šušić, Dante, Grob, imaginacija, Izgubljeni raj, Jeruzalem: Emanacija divovskog Albiona, John Trusler, Knjiga o Jobu, Knjiga o Thelu, kozmogonija, Kraljevska akademija umjetnosti, Michelangelo, Milton, mistik, mitologija, Pjesme iskustva, Pjesme nevinosti, Pjesme nevinosti i iskustva, Pjesničke skice, pjesnik, predromantizam, proročke knjige, Rafael, S. Foster Damon, Shakespeare, slikar, Spencer, suncokrete, Swedenborg, Thomas Taylor, umjetnost, Vječno evanđelje, Vjenčanje raja i pakla, William Butler Yeats, Znamenja nevinosti|

William Blake, pjesnik vizionar snažne imaginacije, slikar i bakrorezac, čovjek ispred svog vremena, za života je bio malo poznat široj javnosti. Danas je priznat njegov autentičan doprinos engleskoj književnosti i umjetnosti. Nadahnut učenjima mudrih, osuđuje materijalistički pogled na svijet svog vremena te ga povezuje s čovjekovim padom u kojem je izgubio iz vida vječnost. Svojim djelima, u kojima izražava bezvremene istine, nastojao je probuditi čovjekovu imaginaciju i upraviti mu pogled prema onom vrijednom i bitnom.

Roger Scruton: Zašto je ljepota važna?

Categories: Umjetnost|Tags: "duhovna pustinja", 06-2024, animalni porivi, Botticelli, dokumentarni film, Doris Toić, duhovne potrebe, filozofi, Fontana, ideali, konceptualni umjetnik Michael Craig-Martin, Marcel Duchamp, Michelangelo, moralno dobro, originalnost, Oscar Wilde, ostvarenje ljudskog bića, Pieta, Platon, Rembrandt, Rođenje Venere, smisao života, stara Grčka, umjetnost|

Suvremeni engleski profesor filozofije i estetike Roger Scruton autor je pedesetak knjiga iz područja filozofije i etike. U dokumentarnom filmu Zašto je ljepota važna? ističe da je umjetnost 20. stoljeća prognala ljepotu, otvorila vrata kultu ružnoće i dovela nas u "duhovnu pustinju". Tvrdi da je ljepota univerzalna ljudska potreba, a ne zastarjela stvar prošlosti, koja nas uzdiže i povezuje s vječnim i daje smisao životu. Gubeći ljepotu, u opasnosti smo da izgubimo smisao i svrhu života te mogućnost da se ostvarimo kao ljudska bića.

Milka Trnina – diva i dobrotvorka

Categories: Glazba|Tags: "Društvo za poljepšanje Plitvičkih jezera", 06-2024, Aida, August Šenoa, Bal pod maskama, Bayreuthska škola, Bečki konzervatorij, Beethoven, Brunhilda, dirigent Bruno Walter, dramski sopran, društvo "Dobrotvor", Eleonora, Elisabeth, Elsa, Fidelia, glazba, glazbena pedagoginja Ida Wimberger, Herman Klein, HNK, Hrvatski glazbeni zavod, Hrvatski učiteljski dom, Hrvatsko zemaljsko kazalište, humanitarni koncerti, humanitarni rad, interpretatorica, Isolda, Ivanić-Grad, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, koloratura glasa, koncertna pjevačica, Ksenija Dobranić Letinčić, Kundry, Leonora, Lili Lehmann, ljepota, Lohengrin, Mozart, Muzička akademija u Zagrebu, opera, operna primadona, operna zvijezda Metropolitan opere u New Yorku, Ortrud, Parsifal, primadona Zinka Kunc, prvakinja Kraljevske dvorske opere u Münchenu, Puccini, Richard Wagner, Senta, Sieglinda, Tannhäuser, tetralogija Prsten Nibelunga, Tosca, tragična heroina, Tristan i Izolda, Trubadur, Ukleti Holandez, umjetnost, Verdi, Verdijeva Amelija, Walküre, Zagrebačka filharmonija, Zavod za slijepe osobe, Zlatno doba opere|

Milka Trnina, jedna od najvećih opernih umjetnica s prijelaza 19. u 20. stoljeće, uživala je golem ugled u velikim europskim i američkim opernim kućama. Svojim je ulogama oduševljavala publiku diljem svijeta, a glazbeni kritičari su njezin dramski sopran i izražajni način interpretacije smatrali "neusporedivim". Milka Trnina sav je svoj rad posvetila jednom cilju: poticanju umjetnosti i putem nje izražavanju i prenošenju ljepote. Njezin životni put bio je ispunjen najdubljim umjetničkim i humanim nastojanjima.

Vučedolska kultura

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 02-2024, akropola, Andrija Jončić, antička Grčka, Apis, arheologija, astrološki znak Bika, bakreno doba, ceremonijalne sjekire, dvosjekla sjekira, elektrum, eneolitik, era Bika, Eurinoma, gentilni principat, grobovi, hram, jelen, keramika, Kreta, kretsko-mikenska religija, kult bika, kultni predmeti, kultura eneolita, kulturni impuls, labris, ljubljanska kultura, Ljubljansko barje, Magna Mater, matrijarhat, megalopolis, megaron, Megaron I, Megaron II, metalurgija, ognjište, Ozirisov mit, patrijarhat, pelaški mit, planet Venera, plemenske zajednice, R. R. Schmidt, religija, rituali, rodovska hijerarhija, rodovski princepsi, sakralni objekt, sakralni rogovi, slavonska kultura, solarni kultovi, sunčani krug, sunce, Tivatsko polje, umjetnost, vatra, Velika Majka, vučedolska golubica, vučedolski stil, zoomorfni simboli, žrtvenik|

Kultura koja se razvila u 3. tisućljeću prije Krista u istočnoj Slavoniji nosi naziv po arheološkom lokalitetu Vučedol, gdje se u bakrenom dobu nalazilo njezino najznačajnije središte. Otuda se zahvaljujući razvoju metalurgije bakra proširila središnjom i jugoistočnom Europom. Fragmenti vjerovanja utjelovljeni u kultnim predmetima i simbolima utisnutim u keramici upućuju na utjecaje kretsko-mikenske i egipatske kulture. Vučedolska kultura, kao sinonim bakrenog doba, smatra se temeljem prvih civilizacija Europe.

Antun Branko Šimić

Categories: Književnost|Tags: 02-2024, Ante Stamać, Apollinaire, Bodelaur, Budući, časopis Juriš, časopis Književnik, časopis Vijavica, dobrota, dostojanstvo duha, Drinovci, ekspresionizam, eseji, feljtoni, Gustav Krklec, Jure Kaštelan, književne kritike, književnost, Krleža, ljepota, ljubav, Matoš, Melanija Rogar, Meštrović, Mi smo se sreli na zvijezdi…, modernizam, Moja preobraženja, Nazor, Niko Milićević, Opomena, Pjesma pjesnika, pjesme Pjesnici, poezija, Povratak, Proust, Rimbaud, simbol, smrt, Smrt i ja, snaga ideja, Strindberg, Ujević, umjetnost, zbirka pjesama Preobraženja, zviježđa|

Pjesnik Antun Branko Šimić živio je kratko, smiono, beskompromisno. Pisao je i prozu, eseje o likovnoj umjetnosti te književne kritike. Objavio je samo jednu zbirku pjesama nazvanu Preobraženja. Naslov zbirke ujedno je i osnovni motiv koji se provlači kroz pjesme u kojima se isprepleću ljubav i smrt, svjetlo i tama, zemaljsko i nebesko, a duboke emocije zgusnute su u misaone stihove. Čest su mu motiv i zvijezde, sjajne i vječne, kao životni orijentir i opomena čovjeku da ne ide malen ispod zvijezda.

William Turner – slikar svjetla

Categories: Slikarstvo|Tags: 07-2023, akvarelist, Bojni brod Temeraire, brzina, Claude Lorraine, Galerija suvremene umjetnosti Turner u Margateu, impresionizam, John Constable, John Ruskin, Kiša, Kraljevska akademija, Ostavština naciji, para, Parlament u plamenu, pejzažno slikarstvo, priroda, prirodne sile, Richard Wilson, slikarske tehnike, slikarstvo romantizma, Stela Zorić, Tate Britain, transformacija, umjetnost, viktorijansko vrijeme, Willem van der Velde|

William Turner, vodeći slikar engleskog romantizma, najveći pejzažist 19. stoljeća i najpoznatiji britanski slikar svih vremena. Kao predstavniku romantizma, glavni izvor nadahnuća bila je priroda sa svojim dramatičnim očitovanjima. Veličanstvenost prizora naglašava pomoću svjetla kojim je bio očaran i kojim je ispunjavao veliki prostor svojih slika. Zbog toga je nazivan slikarom svjetla i pretečom impresionizma.

Šibenska katedrala

Categories: Arhitektura|Tags: 05-2023, Andrija Aleši, Andrija Budčić i Grubiša Slafčić, Antonio di Pier Paolo Busato, Bartolomej i Jakov da Mestre, biskup Bogdan Pulšić, brački mramor, bula pape Bonifacija VIII., geometrijska perspektiva, humanistička filozofija, ikonografija, Ivan Mestičević, Ivan Pribislavić, Juraj Šižgorić, kasnogotičko-renesansni stil, katedrala sv. Jakova, knez Jakov Donat, kralj Bela IV., kralj Petar Krešimir IV., Lada Ilić Puharić, Lorenzo Piucino, Nikola Ivanov Firentinac, protomajstor Juraj Dalmatinac, Radovan Ivančević, sakralna arhitektura, sakralni spomenik, šibenska katedrala, spomenička baština, spomenik profane skulpture, status civitas, trobrodna bazilika, trolisna fasada, trolisni zabat, umjetnost, UNESCO, venecijanski majstor Francesco di Giacomo (Frano Jakovljev)|

Katedralu sv. Jakova u Šibeniku, građenu u kasnogotičko-renesansnom stilu, UNESCO je 2001. godine uvrstio u popis svjetske spomeničke baštine. Izgradnja katedrale potrajala je čitavo stoljeće, a svoj izgled najviše duguje Juraju Dalmatincu koji ju je svojim inventivnim rješenjima učinio jedinstvenom u odnosu na druge europske katedrale i kršćanske crkve. Priča o izgradnji šibenske katedrale svjedoči o golemoj volji i trudu uloženom za ostvarenje takvog bisera utkanog u kulturnu baštinu Hrvatske.

Klasično putovanje: Glazba i život

Categories: Glazba|Tags: 08-2022, arhetip ljepote, Beethoven, Dobro i Pravda, etika, harmonija, istina, klasicizam, klasična glazba, Leonard Bernstein, ljepota, Loris Ivančić Žic, matematički zakoni, melodija, Richard Feynmann, Shraddha Shetty, umjetnost, vječni principi, zakoni prirode|

Klasična glazbena djela odišu jednostavnošću, jasnoćom i skladom. Njihovi suptilni zvučni oblici satkani od harmoničnih i proporcionalnih odnosa najveći su doseg u približavanju arhetipu Ljepote. Klasična djela stvaraju utisak bezvremenosti jer slijede zakone srodne vječnim zakonima prirode. Ona su povratak bitnome te obogaćuju izvođača i publiku. Tako se i život čovjeka koji u svoja djela nastoji utiskivati vječne vrijednosti može nazvati klasičnim putovanjem. To pojedinca čini plemenitim, a društvo etičnim.