Albert Einstein je u nastupajućem dobu znanosti dao golemi doprinos njezinu razvoju. Ipak, njegovi su interesi i obzori nadilazili okvire moderne znanosti. U nastojanju da iza mnoštva raznolikih pojava dokuči zakone prirode, njegove su znanstvene teorije, posebno o prostoru i vremenu, imale polazište u filozofskim razmatranjima. Njegov temeljno filozofski pogled na svijet vidljiv je i u njegovim promišljanjima o čovječanstvu, životu i smrti.
Naše je doba obilježeno prenaglašenom dominacijom znanosti, tehnike i racionalnosti. Pridajemo previše važnosti racionalnom, logičkom, kritičkom razmišljanju. To utire put beživotnom svijetu i čovjeku. Zato je racionalno razmišljanje potrebno uravnotežiti razmišljanjem srcem, odnosno proširiti ga i produbiti intuitivnim, analognim i poetskim razmišljanjem. To će nam omogućiti da postanemo moralna ljudska bića i da se približimo mudrosti i misteriju života.
Ivan Supek, osnivač Instituta Ruđer Bošković, otac hrvatske znanosti, bio je fizičar, filozof i književnik. Za sobom je ostavio brojne romane, drame i pjesme. Ostao je zapamćen i po mirotvornom radu, političkom djelovanju te zalaganju za opće dobro i socijalnu pravdu. Sanjao je bolji, pravedniji svijet, društvo utemeljeno na načelima humanizma. Posebno je isticao potrebu odgoja odgovornih znanstvenika, odanih miru i napretku čovječanstva.
Današnji svijet suočen je sa sveobuhvatnom krizom koja protresa njegove temelje. No, sve civilizacije prošlosti imale su svoje uspone i padove popraćene krizama. Kriza označava prekretnicu i promjenu, a povezana je sa strahom od neizvjesnosti, s patnjom i gubitkom. Za prebroditi krizu potrebno je strpljenjem i ustrajnošću stvoriti stabilno uporište. Stabilnost, koju prate smirenost, imaginacija, kreativnost i inicijativa, jamči izlaz iz krize te promjenu na bolje.
Jednom su novinari pitali slavnoga Einsteina kako se dolazi do otkrića, tko je za to podoban i što je za