Categories: Filozofija|Tags: 06-2026, Albert Einstein, astronomija, biolozi, Dione Alves Teles, Dobro, dobrota, država, duhovnost, elegancija, emocije, estetika, etičko formiranje, etika, fizičari, geometrija, glazba, Heisenberg, ideal, istina, jednostavnost, Kepler, klasična filozofija, kozmos, kvantna mehanika, ljudska duša, logika, matematičari, moralnost, osjetila, Paul Dirac, percepcija, periodni sustav elemenata, Pitagora, Platon, Poincaré, pravda, pravilnost, principi, priroda, proporcija, prosvjetiteljstvo, ravnoteža, Schrödinger, simetrija, sklad, smisao postojanja, stvarnost, teorija relativnosti, thaumazein, Timej, tradicija, umjerenost, umjetnost, unutarnja transformacija, unutarnji red, vizija, zakon, znanstvenici|
Harmonija i ljepota čine se nespojivima sa znanošću, no znanost je u svojoj najdubljoj dimenziji potraga za harmonijom, redom i ljepotom koji su utkani u samu prirodu. Otkrića velikih znanstvenika često nisu vođena samo logikom i eksperimentima, nego i prepoznavanjem harmonije i ljepote u prirodi. Otkrivajući harmoniju i ljepotu kao izraze božanskog, znanost se ne zaustavlja na tehničkom znanju. Ona postaje put prema božanskom, kao i prema vlastitoj biti.