Bili mi toga svjesni ili ne, uronjeni smo u svijet zvukova. Svaki zvuk u fizičkom svijetu budi odgovarajući zvuk u nevidljivom i stavlja u pokret određenu skrivenu snagu prirode. Stoga je glazba izvorno bila instrument komunikacije s duhovnim svijetom, a korištena je i kao sredstvo za postizanje sklada između duše i tijela, što danas opet postaje aktualno. Glazba utječe na nas na različite načine i može biti sredstvo usavršavanja pa je zato važno što slušamo.
Harmonija i ljepota čine se nespojivima sa znanošću, no znanost je u svojoj najdubljoj dimenziji potraga za harmonijom, redom i ljepotom koji su utkani u samu prirodu. Otkrića velikih znanstvenika često nisu vođena samo logikom i eksperimentima, nego i prepoznavanjem harmonije i ljepote u prirodi. Otkrivajući harmoniju i ljepotu kao izraze božanskog, znanost se ne zaustavlja na tehničkom znanju. Ona postaje put prema božanskom, kao i prema vlastitoj biti.
Studije pokazuju da pojave zapuštenosti i vandalizma u nekoj sredini odašilju poruku kako ne postoji briga za red i zakon, što pogoduje širenju nereda i nasilja. Vraćanje higijene i estetskih elemenata ima pozitivan učinak jer pridonosi uspostavi ljudskog dostojanstva, vrijednosti i vrlina. Izostanak humanih vrijednosti vodi moralnom nazadovanju, duhovnom osiromašenju i kaosu. Moderni razvoj nije dovoljan za novu renesansu, on mora biti praćen njegovanjem ljudskosti i osjećaja zajedništva.
Ludwig van Beethoven, jedan od najznamenitijih skladatelja zapadnoeuropske glazbe, bio je glazbeno čudo od djeteta. Zbog gubitka sluha morao se odreći pijanističkih nastupa pa je svu svoju kreativnost usmjerio na skladanje. Bio je poznat po žestokom temperamentu i neuglađenosti, no usprkos tome, glazbeni je genij herojskim naporima izrazio ono najbolje što je nosio u sebi. Njegova uzvišena glazba dio je kulturne baštine čovječanstva.
Shakespeareova komedija San Ivanjske noći toliko je nadahnula sedamnaestogodišnjeg Mendelssohna da je skladao istoimenu koncertnu uvertiru koja je proglašena "najvećim čudom rane zrelosti". Mendelssohn je naknadno skladao glazbu za cijelu komediju, a prema njegovoj glazbi nastao je i istoimeni balet. U Shakespeareovo doba Ivanjska noć, koja je povezana s ljetnim solsticijem, bila je noć slavlja uz glazbu, ples i paljenje vatri, što je nasljeđe drevnog kulta Sunca.
Opera Jakova Gotovca Ero s onoga svijeta, za koju je libreto napisao Milan Begović, najizvođenija je hrvatska glazbena komedija. Okosnica je priča o mladiću iz bogate seoske obitelji Dalmatinske zagore koji se lažno predstavlja ne bi li pronašao istinsku ljubav. Gotovac i Begović unijeli su u operu motive iz cijelog južnoslavenskog prostora i stvorili univerzalnu priču o ljubavi. Opera završava katarzičnim kolom koje rješava nesporazume te postaje sinonim za zajedničko slavlje života.
lipanj 2026