opera – Nova Akropola

Milka Trnina – diva i dobrotvorka

Categories: Glazba|Tags: "Društvo za poljepšanje Plitvičkih jezera", 06-2024, Aida, August Šenoa, Bal pod maskama, Bayreuthska škola, Bečki konzervatorij, Beethoven, Brunhilda, dirigent Bruno Walter, dramski sopran, društvo "Dobrotvor", Eleonora, Elisabeth, Elsa, Fidelia, glazba, glazbena pedagoginja Ida Wimberger, Herman Klein, HNK, Hrvatski glazbeni zavod, Hrvatski učiteljski dom, Hrvatsko zemaljsko kazalište, humanitarni koncerti, humanitarni rad, interpretatorica, Isolda, Ivanić-Grad, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, koloratura glasa, koncertna pjevačica, Ksenija Dobranić Letinčić, Kundry, Leonora, Lili Lehmann, ljepota, Lohengrin, Mozart, Muzička akademija u Zagrebu, opera, operna primadona, operna zvijezda Metropolitan opere u New Yorku, Ortrud, Parsifal, primadona Zinka Kunc, prvakinja Kraljevske dvorske opere u Münchenu, Puccini, Richard Wagner, Senta, Sieglinda, Tannhäuser, tetralogija Prsten Nibelunga, Tosca, tragična heroina, Tristan i Izolda, Trubadur, Ukleti Holandez, umjetnost, Verdi, Verdijeva Amelija, Walküre, Zagrebačka filharmonija, Zavod za slijepe osobe, Zlatno doba opere|

Milka Trnina, jedna od najvećih opernih umjetnica s prijelaza 19. u 20. stoljeće, uživala je golem ugled u velikim europskim i američkim opernim kućama. Svojim je ulogama oduševljavala publiku diljem svijeta, a glazbeni kritičari su njezin dramski sopran i izražajni način interpretacije smatrali "neusporedivim". Milka Trnina sav je svoj rad posvetila jednom cilju: poticanju umjetnosti i putem nje izražavanju i prenošenju ljepote. Njezin životni put bio je ispunjen najdubljim umjetničkim i humanim nastojanjima.

Zlatna harfa

Categories: Glazba|Tags: 06-2023, Ariana Deranja, arpa doppia, bardi, Čajkovski, Dagda, dvostruka harfa, egipatska kultura, Fantastična simfonija, glazba, harfa iz Meggida, harmonija, Hector Berlioz, hramski instrument, irska mitologija, keltska harfa, keltska kultura, kikladska kultura, kraljevski dvorski harfist, Listz, lučne harfe, obična harfa, okvirne harfe, opera, oratoriji, pravokutne harfe, Prsten Nibelunga, Rajnino zlato, red, Richard Wagner, Schumann, Sebastian Erard, sklad, Strauss, Svjetsko udruženje harfista i prijatelja harfe, The Old Musician and His Harp, trubaduri, Tuata de Dannan, Uaithne, Valhalla, William S. Pitts|

Harfa, čiji zvuk dočarava prirodne elemente vode, vatre i vjetra te mističnu atmosferu, jedno je od najstarijih glazbala čovječanstva. Nalazimo je u raznim oblicima u gotovo svim kulturama i u svim povijesnim razdobljima. Smatra se da europska harfa potječe od Kelta gdje je bila stalni pratilac njihovih barda. Stari su narodi poznavali blagotvorno djelovanje njezina baršunasta zvuka koji donosi mir i harmoniju, ugađa čovjekove žice i dovodi ih u rezonanciju s božanskim, povezujući tako nebo i zemlju.

Parsifal

Categories: Glazba|Tags: "Muzika preobražaja", "sakralna muzička drama", 11-2022, Amfortas, antičko kazalište, čarobnjak Klingsor, čuvari Gralova dvorca, drama budućnosti, germanski mitovi i legende, glazba, glazbena forma, Gralov vitez, grčka kultura, grčka tragedija, Gurnemanz, iskupljenje, kralj, Kundry, lajtmotivi, legenda o Gralu, libreto, Lohengrin, Majstori pjevači, mit, Nataša Žaja, obnova, opera, Opera i drama, Prsten Nibelunga, psihologija, Rajnino zlato, reforma opere, Richard Wagner, samilost, Siegfried, simboli, skandinavski mitovi i legende, srednjovjekovni epovi, sumrak bogova, sveto koplje, Tannhäuser, Titurel, Tristan i Izolda, Ukleti Holandez, umjetničko djelo, uvertira, vitezovi, Walküra, Wolfram von Eschenbach|

Richard Wagner svoju je operu Parsifal nazvao "sakralnom muzičkom dramom". U njoj objedinjuje tekst, glazbu i scensku radnju u težnji da po uzoru na antičko kazalište gledatelja učiniti sudionikom drame. Radnja se zasniva na mitu o vitezovima Okruglog stola i svetom Gralu te vječnom sukobu između dobra i zla. Podlegavši kušnji, ranjeni kralj ne može obavljati dužnosti čuvara Grala pa ni očuvanja mira i pravde u kraljevstvu. Čist i prostodušan Parsifal pomoći će uspostavi narušene harmonije i postati čuvar svetog Grala.

Pansori – Korejska opera

Categories: Glazba|Tags: 10-2022, Bae Il Donga, batana, changjak-pansori, Chunhyangga, dinastija Joseon, glazbena vrsta, glazbeno-književna kultura, gosu, hanbok, Heungbuga, improvizacija, Jeokbyeokga, John Shand, korejska umjetnost, kulturna baština, narativna umjetnost, nematerijalno kulturno dobro, opera, pan, pansori pjevač, šamani, Simcheongga, sori, soriggun, Stela Zorić, Sugungga, svjetska kulturna baština, umjetnička forma|

Pansori, tradicionalna korejska umjetnička forma, sastoji se od pjesme, naracije, geste i mimike. Često se uspoređuje sa zapadnom operom, no pansori izvodi samo jedan pjevač u pratnji jednog bubnjara. Pjevač uz pomoć lepeze igra uloge svih likova koji se pojavljuju u određenom djelu. Stoga pjevači prolaze dugu i zahtjevnu obuku da bi ovladali širokim rasponom različitih vokalnih tonova. Ugrožen modernizacijskim tokovima, pansori je 1964. proglašen nacionalnim kulturnim blagom, što je potaknulo oživljavanje ove tradicije.

Mila Gojsalić – Poljička heroina

Categories: Hrvatska baština|Tags: 01-2017, Ahmed-paša, Cetina, Ivan Meštrović, Jakov Gotovac, Kostanje, Linda Cvitić, opera, Poljička republika, turska opsada|

Poljička legenda kaže da je Mila iz roda Gojsalića poput Marulićeve alegorijske Judite svojom hrabrošću spasila slavna Poljica od turske opsade. Milu je oteo turski paša, a ona je za osvetu zbog okaljane časti u osmanskom taboru zapalila skladište baruta, pri čemu je uz pašu i njegove časnike poginula i sama. Ostatak turske vojske ostao je zatečen i zbunjen pa su ih Poljičani uspjeli poraziti. Njoj u čast u njenom rodnom Kostanju svake se godine održava manifestacija "Dani Mile Gojsalić".

Čarobna frula

Categories: Glazba|Tags: 10-2015, Čarobna frula, Emanuel Schnikaneder, Kraljica Noći, Nataša Žaja, opera, Pamina, Papageno, Sarastro, Sunčev krug, Tamino, Wolfgang Amadeus Mozart|

Čarobna frula posljednja je opera glazbenog genija Wolfganga Amadeusa Mozarta, a skladao ju je prema libretu Emanuela Schnikanedera. Prenosi nam bajku o mudrome kralju te sukobu dobra i zla u kraljevstvu nakon njegove smrti, a njena glazba putokaz je ljudskoj duši na njenom povratku božanskim izvorima.

Četiri stoljeća opere

Categories: Glazba|Tags: barok, broj 53, Claudio Monteverdi, Maja Pehar, opera, renesansa|

Iako se elementi opere naslućuju već kroz antičko kazalište misterija, prve tragove koji će voditi oblikovanju opere kao nove glazbeno-scenske