Bili mi toga svjesni ili ne, uronjeni smo u svijet zvukova. Svaki zvuk u fizičkom svijetu budi odgovarajući zvuk u nevidljivom i stavlja u pokret određenu skrivenu snagu prirode. Stoga je glazba izvorno bila instrument komunikacije s duhovnim svijetom, a korištena je i kao sredstvo za postizanje sklada između duše i tijela, što danas opet postaje aktualno. Glazba utječe na nas na različite načine i može biti sredstvo usavršavanja pa je zato važno što slušamo.
Ludwig van Beethoven, jedan od najznamenitijih skladatelja zapadnoeuropske glazbe, bio je glazbeno čudo od djeteta. Zbog gubitka sluha morao se odreći pijanističkih nastupa pa je svu svoju kreativnost usmjerio na skladanje. Bio je poznat po žestokom temperamentu i neuglađenosti, no usprkos tome, glazbeni je genij herojskim naporima izrazio ono najbolje što je nosio u sebi. Njegova uzvišena glazba dio je kulturne baštine čovječanstva.
Milka Trnina, jedna od najvećih opernih umjetnica s prijelaza 19. u 20. stoljeće, uživala je golem ugled u velikim europskim i američkim opernim kućama. Svojim je ulogama oduševljavala publiku diljem svijeta, a glazbeni kritičari su njezin dramski sopran i izražajni način interpretacije smatrali "neusporedivim". Milka Trnina sav je svoj rad posvetila jednom cilju: poticanju umjetnosti i putem nje izražavanju i prenošenju ljepote. Njezin životni put bio je ispunjen najdubljim umjetničkim i humanim nastojanjima.
Otkrićem famoznog Mozart-efekta nije se zapravo otkrilo ništa novo, jer se za blagotvorne učinke glazbe znalo od najdavnijih vremena.