Categories: Znanost|Tags: 06-2026, ambijentalna glazba, animirajuća glazba, Apolon, AUM, Bachova glazba, barokna glazba, Brahma, bubnjevi, ceremonije, David Diez Thale, država, duhovni svijet, emocije, Ersemma, Euterpa, filmska glazba, glazba, glazbeni instrumenti, gregorijanski korali, harmonija, himna, himne bogovima, indijska glazba, inercija, inspiracija, iscjeliteljsko djelovanje, izgubljena znanja, Izida, klasična glazba, klasična simfonija, Knjiga postanka, komorna glazba, koncerti, Konfucije, kreativnost, lira, ljestvice, mantre, melankolija, melodija, misli, mitologije, mladi, Mnemozina, Mozart, muza, muzika sfera, muzikoterapija, narodna glazba, narodni ples, nordijske tradicije, obredi, OM, oplemenjivanje, Pitagora, pjesma, pjevači, plesna glazba, poezija, ponašanje, popularna melodija, primordijalni zvuk, principi, priroda, Psalmi Davidovi, psihobiološko ponašanje, psihohigijensko sredstvo, psihološka stanja, psihosomatska koncepcija, radost, rast biljaka, red, ritam, ritam disanja, rune, šamani, Sandra Marinac, sistrum, Šiva, sklad, snage prirode, stara Grčka, stara Kina, Stari zavjet, strah, sveto, terapeutsko sredstvo, tradicija, transformacija, umjetnost, univerzalni jezik, univerzalni zakoni, uspavanka, Vainamoinen, Višnu, Vivaldi, vojna koračnica, Wotan, yin-yang polaritet, zdravlje, Zeus, zvono|
Bili mi toga svjesni ili ne, uronjeni smo u svijet zvukova. Svaki zvuk u fizičkom svijetu budi odgovarajući zvuk u nevidljivom i stavlja u pokret određenu skrivenu snagu prirode. Stoga je glazba izvorno bila instrument komunikacije s duhovnim svijetom, a korištena je i kao sredstvo za postizanje sklada između duše i tijela, što danas opet postaje aktualno. Glazba utječe na nas na različite načine i može biti sredstvo usavršavanja pa je zato važno što slušamo.