Julian Scott

Početna/Tag:Julian Scott

Simbolička imaginacija i pamćenje u filozofiji Giordana Bruna

Categories: Filozofija|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Giordano Bruno, filozof prirode, pjesnik i vizionar, poklonik hermetičke tradicije, najzaslužniji je za procvat umijeća pamćenja tijekom renesanse. Nadahnut Platonovim učenjem o idejama kao arhetipovima i simboličkim dijagramima Ramona Lulla, razrađuje sustav pomoću arhetipskih slika i korespondencija koje bude imaginaciju i pomažu uspinjanju prema samim idejama i intuitivnom poimanju jedinstva iza mnoštva. Brunov sustav zapravo je bio vid Platonove reminiscencije – prisjećanja urođenog znanja duše.

Sudbina, usud ili slobodna volja

Categories: Psihologija|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Je li sve što nam se događa predodređeno neumoljivim zakonima prirode ili imamo slobodu volje? Stari su narodi vjerovali da kozmos ima sudbinu kao i čovječanstvo te da je ta sudbina arhetip kojem težimo. I svako pojedino biće ima svoju sudbinu koja proizlazi iz njegove vlastite prirode. Iako predodređenost postoji, postoji i širok prostor za djelovanje čovjekove slobodne volje. Jedno ne isključuje drugo, čovjek vlastitim izborima i odlukama može utjecati na tijek sudbine i upravljati vlastitim životom.

Mitska povijest čovječanstva

Categories: Tragom prošlosti|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

U mitovima s različitih krajeva svijeta pronalazimo ponavljajuće obrasce i upadljive podudarnosti. Ponajprije se to odnosi na mitove o općem potopu, o herojima utemeljiteljima gradova, o božanskim pomagačima koji su ljude naučili različitim umijećima, o zlatnom dobu čovječanstva itd. To sugerira ideju da se radi o stvarnim događajima koji su toliko snažno utjecali na svijest čovječanstva da su ih zabilježile sve tradicije. Ti tragovi iz dubina vremena pomažu nam rekonstruirati daleku prošlost čovječanstva, ali i naslutiti budućnost.

Alternativne budućnosti – Koncept Buen Vivir

Categories: Aktualno|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Nastao kao odgovor na stanje suvremenog svijeta, južnoamerički koncept Buen Vivir naglašava da je neograničeni gospodarski rast utemeljen na iscrpljivanju prirodnih resursa neodrživ. Zagovara solidarnost i suživot unutar ljudske zajednice, harmoničan odnos s prirodnim okruženjem, dok prava pojedinaca podređuje pravima ljudske zajednice i Prirode. Koncept potekao od starosjedilačkih kultura poziva na promjenu stava: čovjek je dio prirode, nije njezin gospodar nego upravitelj. Buen Vivir nudi razboritu alternativu nezasitnom rastu osuđenom na propast.

Uloga religije u kulturi i povijesti

Categories: Antropologija|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Za veći dio zapadnog svijeta religija je stvar prošlosti. No, britanski povjesničar Christopher Dawson ističe da je "religiozni instinkt" dio ljudske prirode i da je religija jedna od velikih pokretačkih sila povijesti te ključni čimbenik u usponu i padu civilizacija. Svjetske religije smatra duhovnim cestama koje su vodile čovječanstvo kroz povijest. Tvrdi da društvo koje izgubi svoju religiju prije ili kasnije izgubi svoju kulturu; civilizacija koja se liši svoje duhovne hrane ostaje bez duhovne vitalnosti i osuđena je na propast.

Budistička filozofija – moć uma

Categories: Filozofija|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Srž budističke filozofije sadržana je u "Četiri plemenite istine" koje govore o neznanju kao uzroku patnje i "Osmerostrukom putu" koji vodi oslobođenju od neznanja i patnje. To je praktični put napretka koji polazi od ispravnog razumijevanja. Buddha ističe moć uma, uči da sve započinje u našim mislima i da smo sami tvorci svojih sudbina. Smiren um omogućuje ispravno razumijevanje, a ovladavanje umom preduvjet je buđenja suptilne razine svijesti koja vodi izravnom otkrivanju istinske stvarnosti.

Digitalizacija društva

Categories: Aktualno|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Engleski pisac i društveni kritičar E. M. Forster u svojoj priči Stroj se zaustavlja, napisanoj 1909. godine, proročki opisuje aspekte današnjeg vremena. Predviđa globalizaciju, digitalizaciju, samoizolaciju. Digitalizacija je posljednjih godina uzela maha, cijeli svijet je umrežen, aplikacije nam olakšavaju život, a društvene mreže postaju zamjena za društveni život. Naličje tog fenomena je dehumanizacija, manipuliranje ljudima, nadzor itd. Ipak, Internet i društvene mreže imaju i pozitivne strane, sve ovisi o tome kako i koliko ih koristimo.

Filozofija VUCA svijeta

Categories: Aktualno|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Nestalan, neizvjestan, složen i dvosmislen svijet značenje je akronima VUCA kojim je američka vojska okarakterizirala svijet po završetku hladnog rata. Akronim je preuzeo poslovni svijet za opis promjenjivog, nepredvidljivog poslovnog okruženja. Ipak, osim rijetkih povijesnih razdoblja mira i blagostanja, svijet je oduvijek takav. Filozofski gledano, on nam je kao takav namijenjen sa svrhom i razlogom, da bismo potražili oslonac u vlastitoj nutrini, prepoznali neprolazne vrijednosti i dokučili smisao Života.

Kako su konfucijanizam, taoizam i budizam oblikovali kinesku kulturu

Categories: Filozofija|Tags: , , , , , , , , , , , , |

Drevni su kineski mudraci spoznali da je sve u stalnom pokretu i mijeni uslijed neprekidnog djelovanja kozmičkih polariteta yin i yang i da je jedino promjena postojana. Stoga je u kinesku kulturu usađeno prihvaćanje promjenjive prirode života. U njenom oblikovanju ključan je troplet konfucijanizma, taoizma i budizma, a na osobnoj razini to su tri načina transformacije i usavršavanja čovjeka. Ipak, tijekom posljednjih dvije tisuće godina najdublji trag ostavilo je Konfucijevo učenje koje ponovno oživljava u XXI. stoljeću.

Filozofija povijesti – ključ prošlosti, sadašnjosti i budućnosti

Categories: Filozofija|Tags: , , , , , , , , , , , , , |

Prošlost, sadašnjost i budućnost doživljavamo kao odvojene vremenske faze. Prema istočnjačkom viđenju to su dijelovi istodobne stvarnosti u kojoj vlada logika, događaji se nižu s razlogom, a nikako slučajno. Povijest je stoga bogata riznica pouka i učiteljica života. Zapadna filozofija povijesti istražuje smisao, strukturu i smjer povijesnih tokova te razotkriva obrasce i zakonitosti koji njom vladaju. No, prvenstveno je posvećena razumijevanju prirode i sudbine čovječanstva.

Go to Top