Julian Scott

Srednjovjekovna estetika

Srednjovjekovna umjetnost bila je snažno prožeta kršćanstvom, no njezina estetika, odnosno filozofija umjetnosti, potječe iz antičkog svijeta, posebno neoplatonizma. Polazište je platonske i neoplatonske estetike u ideji da je ljepota svijeta slika i odraz idealne Ljepote, a kršćanske da je vidljiva zemaljska ljepota uprizorenje božanstva, odnosno Božje očitovanje u stvarima. Zajedničko im je da umjetničko djelo treba odražavati duhovnu bit stvari preko koje se može spoznati vrhovni princip ili Bog. Pri prosuđivanju ljepote presudan je um, a ne osjetila.

Postoji li slobodna volja?

Je li čovjekov životni put unaprijed određen ili je on gospodar vlastitog života? Postoji li slobodna volja? Ta su pitanja bila stalan predmet filozofskih rasprava kroz povijest. Očigledno je da postoje i životne datosti na koje ne možemo utjecati, ali i naša slobodna volja kako reagirati na njih, što znači da je slobodna volja ograničena izvana, a neograničena iznutra. Ipak, to ne znači da možemo činiti što god poželimo jer je sloboda usko povezana s odgovornosti.

Jezik ptica

Ptice su u predajama različitih naroda božanski glasnici i simbol duše, a praćenjem njihova leta nekada se proricala budućnost. Njihovo pjevanje i cvrkutanje jezik je kojim međusobno komuniciraju. Pjev im posjeduje muzičku strukturu koja je ljudskom uhu neuhvatljiva. Moguće je da se međusobno pozdravljaju, pjevaju zajedno iz zadovoljstva, iskazuju zahvalnost izlazećem Suncu, no iako je na tu temu provedeno više istraživanja, mnogo toga ostaje nepoznanica.

Filozofija u drevnom Egiptu

Filozofiju obično vežemo uz staru Grčku, no njezini najveći filozofi, poput Pitagore i Platona, učili su od egipatskih mudraca i divili se njihovim dubokim znanjima. Egipatska filozofija bila je učenje o tome kako živjeti i kako umrijeti, te je podrazumijevala izrazito praktičnu primjenu znanja: uređenje i harmonizaciju čovjekova života te purifikaciju čovjekove nutrine, kako bi njegovo srce postalo lagano poput pera božice kozmičkog reda i pravde Maat.

Je li moralnost relativna?

U današnjem svijetu sve je prisutnija relativizacija i rastakanje morala kao skupa nepisanih pravila i običaja koji uređuju međuljudske odnose i utvrđuju što je dobro, a što loše. Za Immanuela Kanta, moralnost se temelji na djelovanju iz dužnosti koja proizlazi iz poštovanja moralnog zakona u nama, odnosno glasa savjesti. Moralan čin je svjestan, dobrovoljan i slobodan odabir, bez vanjske prisile ili nutarnjeg slijepog poriva, i bez obzira na korist ili štetu po nas same. Jedino slijedeći nutarnji zakon ili glas savjesti, čovjek se ostvaruje kao čovjek.

Tajne životinjskih migracija

Impresivna je udaljenost koju tijekom svojih migracija prevale određene životinjske vrste, ali je zapravo čudesna i nevjerojatna njihova navigacijska sposobnost pronalaska puta, čak i ako njime nisu nikada prošle. Puno je hipoteza koje nastoje objasniti taj fenomen, ali su se pokazale bezuspješnim jer se tajne prirode prije mogu intuitivno razumjeti nego što se mogu objasniti materijalističkim jezikom znanosti.

Tolerancija i fundamentalizam

Fundamentalizam i fanatizam posljedica su urušavanja tradicionalnih vrijednosti koje nisu zamijenjene novima. Protuteža je filozofski, tolerantan pristup koji podsjeća na ono što nam je svima zajedničko: bezvremene i univerzalne vrijednosti koje možemo pronaći u različitim tradicijama.