Ludwig van Beethoven, jedan od najznamenitijih skladatelja zapadnoeuropske glazbe, bio je glazbeno čudo od djeteta. Zbog gubitka sluha morao se odreći pijanističkih nastupa pa je svu svoju kreativnost usmjerio na skladanje. Bio je poznat po žestokom temperamentu i neuglađenosti, no usprkos tome, glazbeni je genij herojskim naporima izrazio ono najbolje što je nosio u sebi. Njegova uzvišena glazba dio je kulturne baštine čovječanstva.
Lik junaka koji savladava zmaja postoji od pamtivijeka širom svijeta. Kršćanska tradicija slavi sv. Jurja, rimskog vojnika iz Dioklecijanova doba koji umire kao mučenik, i štuje ga kao uzor viteštva, časnosti i požrtvovnosti, a slava mu počiva na savladavanju zmaja! Mitski motiv zmaja upućuje na arhetipsku borbu viteza u njegovom unutrašnjem biću i označava oslobađanje duše od njezinih okova, od tjelesnog "zmaja". Po uzoru na mitski obrazac, borba sa zmajem je i nastojanje ovladavanja našom vlastitom nižom prirodom.
Narodni običaji i svetkovine održavali su iskonsku povezanost tradicionalnog čovjeka s prirodom. Jedan od takvih običaja bilo je i Jurjevo koje se slavi kao proljetna svečanost. Kršćanski Juraj ili predkršćanski Gerovit najčešće je predstavljan kao mladi junak koji se bori na konju i ubija demona-zmaja, kao što u prirodi nastupajuće proljeće svladava zimu. Slaveći buđenje prirode i novog ciklusa života jurjaši i ladarice bi pjevajući i plešući obilazili sela darujući svaku kuću zelenom granom.