ljepota – Nova Akropola

Klasično putovanje: Glazba i život

Categories: Glazba|Tags: 08-2022, arhetip ljepote, Beethoven, Dobro i Pravda, etika, harmonija, istina, klasicizam, klasična glazba, Leonard Bernstein, ljepota, Loris Ivančić Žic, matematički zakoni, melodija, Richard Feynmann, Shraddha Shetty, umjetnost, vječni principi, zakoni prirode|

Klasična glazbena djela odišu jednostavnošću, jasnoćom i skladom. Njihovi suptilni zvučni oblici satkani od harmoničnih i proporcionalnih odnosa najveći su doseg u približavanju arhetipu Ljepote. Klasična djela stvaraju utisak bezvremenosti jer slijede zakone srodne vječnim zakonima prirode. Ona su povratak bitnome te obogaćuju izvođača i publiku. Tako se i život čovjeka koji u svoja djela nastoji utiskivati vječne vrijednosti može nazvati klasičnim putovanjem. To pojedinca čini plemenitim, a društvo etičnim.

Estetska inteligencija

Categories: Psihologija|Tags: 09-2021, arhetip ljepote, Dijana Kotarac, Diotima, estetika, estetske navike, filozofija, Gozba, ljepota, percepcija ljepote, Platon, Sabine Leitner|

Iako se govori o različitim vrstama inteligencije, filozofski gledano, inteligencija kao sposobnost razboritog prosuđivanja, razlučivanja trajnog od prolaznog, odnosi se na sva područja života. Estetska inteligencija je sposobnost razabiranja ljepote u njezinim raznolikim izrazima. Razvijanje estetske inteligencije omogućuje nam da zamjećujemo više ljepote, da ljepotom oplemenimo naš život, damo mu smisao i više ga volimo.

Harmonija – sklad raznolikosti

Categories: Umjetnost|Tags: 09-2020, Buddha, emocije, glazba, harmonija sfera, ljepota, Marta Mihičić, Sona, umjetnost|

Harmoniju kao sklad suprotnosti i jedinstvo raznolikosti, suglasje ili suzvučje, najlakše opažamo u samoj prirodi, ali i u svakoj harmoničnoj umjetničkoj formi. Pitagorejci su poučavali da je univerzum jedinstvena harmonična cjelina, i da je svrha čovjekova života svjesno sudjelovanje u njezinom održavanju. Za to je potreban ustrajan rad na harmoniziranju vlastitih misli, riječi i djela, kao preduvjet ostvarenja sklada s drugima i krajnjeg usklađivanja s nečujnom nebeskom harmonijom.

Filozofija umjetnosti

Categories: Umjetnost|Tags: 12-2018, Apolon, Constantino Fernández, John Ruskin, kanoni ljepote, ljepota, Merkur, Nives Lozar, Platon, Plotin, proporcije|

Dok su antički filozofi umjetnost dovodili u vezu s utjelovljenjem arhetipa ljepote, često se čini kao da je ljepota izgnana iz suvremene umjetnosti i da ona stoga gubi ulogu oplemenjivanja čovjeka. Postavlja se pitanje uloge i zadaće suvremene filozofije spram umjetnosti. Najveći filozofi umjetnosti Platon i Plotin poučavali su kako pomoću ljepote pristupiti razumijevanju duhovne stvarnosti. Na tom tragu, nameće se potreba uspostavljanja jasnih kriterija vrednovanja i razumijevanja umjetničkog djela te vraćanja ljepote umjetnosti.

Nedodirljiva ljepota

Categories: Umjetnost|Tags: 06-2017, Dobro, estetika, Gozba, Krešimir Andjel, ljepota, Logos, Miguel Angel Padilla, Platon, umjetnik, umjetnost|

Estetika je relativno nov pojam za tradicionalnu filozofsku disciplinu koja je umjetnost dovodila u vezu s božanskim arhetipovima Ljepote i Dobra. Prema tom konceptu istinski se umjetnik uzdiže do dimenzije čiste ljepote, kontemplira o njoj i interpretira je u sebi kako bi je u stvaralačkom procesu mogao predstaviti u oblicima i tijelima. Ova nedodirljiva i suptilna Ljepota za umjetnika je najveće nadahnuće, ali i izvor duhovnosti. Tako shvaćena umjetnost put je kojim se dolazi do Jedinstva.

O ljepoti

Categories: Umjetnost|Tags: 07-2016, intuicija, Krešimir Andjel, ljepota, nutarnja osjetila, osjetila, Sabine Leitner|

U svojoj biti ljepota je arhetip koji može biti izražen kroz materijalno te je tada možemo doživjeti fizičkim osjetilima. No, razvoj nutarnjih osjetila omogućuje nam vidjeti srcem i očima uma ono bitno iza zastora materijalnog. Zbog toga granice naše percepcije nisu i granice onoga što možemo pojmiti.

Marsilio Ficino i firentinski neoplatonizam

Categories: Filozofija|Tags: 03-2016, Anđeoski um, Bog, Careggi, Cosimo de Medici, Dobro, duša, Duša svijeta, Firenza, Italija, Lisardo Garcia Rodulfo, ljepota, ljubav, Marsilio Ficino, Nensi Pekić, neplatonizam, Platon, preporod, renesansa, Simonetti Cattaneo Vespucci, Tijelo svijeta, univerzum|

Marsilio Ficino jedna je od središnjih ličnosti renesanse. Prijevodima Platonovih djela, svojim filozofskim sustavom i Akademijom u Careggiu dao je velik doprinos popularizaciji platoničke tradicije u zapadnoj misli. Osnovni aspekti njegove filozofije su shvaćanje Univerzuma kao jedinstvenog organizma s uređenom hijerarhijom, učenje o Dobru, Ljepoti i Ljubavi te učenje o duši koje se oslanja na Platonova učenja.

Prerafaeliti – J. W. Waterhouse

Categories: Umjetnost|Tags: 12-2015, Ariana Deranja, Boreas, Dama od Shalotta, Dante Gabriel Rosetti, Engleska, J. W. Waterhouse, John Everett Millais, ljepota, Ofelija, prerafaeliti, San i njegov polubrat Smrt, simbolizam, umjetnost, William Holman Hunt|

Bratstvo prerafaelita osnovala je skupina mladih engleskih slikara i pjesnika sredinom XIX. stoljeća s ciljem obnove britanske umjetnosti i prikazivanja ideje ljepote u umjetničkim djelima. Iako su prerafaeliti kratko djelovali, njihova je vizija umjetnosti svojom svježinom nadahnula mnoge kasnije umjetnike poput J. W. Waterhousea.

Umjetnost i stvaranje

Categories: Umjetnost|Tags: 10-2015, Demijurg, forma, ideja, inspiracija, Krešimir Andjel, ljepota, Miguel Angel Padilla, stvaralački proces, umjetničko djelo, umjetnost, Univerzalni Arhitekt|

Ono čemu se divimo u istinski vrijednim umjetničkim djelima nije skup poteza, gesta ili zvukova, nego sklad forme koji odražava određenu ideju. Koliko je umjetnik uspio dohvatiti i kanalizirati tu ideju tijekom stvaralačkog procesa, toliko djelo odražava određenu transcendentalnu vrijednost. Djelu, koje su umjetnikove ruke svjesno napravile, udahnut je život i nastavlja živjeti neovisno o njemu.

Umjetnost i ljepota

Categories: Umjetnost|Tags: 09-2015, ideja Ljepote, intuicija, jezik umjetnosti, Krešimir Andjel, ljepota, Miguel Angel Padilla, senzibilnost, umjetnost|

Jezik umjetnosti komunicira s onim intuitivnim u nama, stavljajući čovjeka u neposredan dodir s idejama bez uključivanja procesa mišljenja. Stoga je umjetnost bliža osjećaju i senzibilnosti nego razmišljanju i razumijevanju. Platon kaže da čovjek dolazi u dodir s arhetipom ili idejom Ljepote u onoj mjeri u kojoj smo uspjeli probuditi naše nutarnje opažanje.