ljepota – Nova Akropola

Vile u našim krajevima

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 08-2023, biljarice, bura, gorske vile, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ivanje, izvorkinje, jezerkinje, Jurjevo, ljekovito bilje, ljepota, mjesečina, mudrost, nagorkinja, narodna predaja, podgorkinja, poljske vile, poluribe-poludjevojke, povodkinje, proročice, ratnice, sestra Čeha i Leha, špilja Vindija, Tatjana Prebeg, tradicija, vide ladarice, vila planinkinja, vila posestrima, Vilčić, vile bojovnice, vile oblakinje, vile poledice, vile vidarice, vile vjetrenice, vilenici, Vilenjak, vilin luk, vilina kosa, vilina metla, vilina vodica, Vilindolac, vilino kolo, vilino sito, vilinske pjesme, vilinski izvori, vilinski sabori, vilinski svijet, vilinsko doba, Vilište, vilovnjača, Vlašići (Plejade), vodene vile, vrzino kolo, Vulina, zagorkinja, zemne vile, zorina rosa, zračne vile|

Narodne predaje diljem svijeta obiluju pričama o nadnaravnim bićima, čarobnim, dobrim ili zlim, pokatkad vidljivim, a najčešće nevidljivim. U hrvatskoj predaji priče su to o vilama koje je zabilježio povjesničar i književnik Ivan Kukuljević-Sakcinski iz 19. stoljeća. Opisivane su kao nezemaljski lijepe djevojke s krilima koje su posjedovale različita znanja. Rijetki bi se zbližili s vilama i tada bi ih one podučile mnogim vještinama pa su ih zvali "vilenici". To davno vrijeme u kojem su živjele vile u narodu se spominjalo kao zlatno doba.

Obrazovanje i umjetnost

Categories: Umjetnost|Tags: 06-2023, disciplina, drama, estetska inteligencija, evolucija, fenomen, fokus, glazba, inspiracija, koncentracija, kreativnost, likovna umjetnost, ljepota, ljudski potencijal, Loris Ivančić Žic, nuomen, nutarnji kompas, obrazovanje, percepcija ljepote, ples, Psiha, rezonancija, Sabine Leitner, školski kurikulum, suptilne vibracije, transcendentna ljepota, unutarnja osjetila, ustrajnost, vanjska osjetila|

Ljepotu i značenje istinskih umjetničkih djela ne bismo mogli percipirati bez odgovarajućeg obrazovanja. Samo gledanje i slušanje nisu dovoljni; potrebno je obrazovati nutarnja osjetila. Ona razvijaju našu estetsku inteligenciju i omogućuju nam prepoznati ono što je dobro, ispravno i lijepo. Otvaraju nam pristup višoj stvarnosti gdje jasnije zamjećujemo ljepotu i smisao. Umjetničko obrazovanje je neophodno i zato da bi velika umjetnička djela nastavila biti izvor iz kojeg će budući naraštaji crpiti snagu i nadahnuće.

Umjetnost i poezija bardskog ideala

Categories: Tragom prošlosti|Tags: "rob harfe", "tri božanske kapi", 06-2023, Ana Mustać, bardi, bardska tradicija Britanije i Irske, Ceridwen, druidi, inspiracija, keltski narodi, kontemplacija, ljepota, ovati, pjesnički genij, poetska trijada, pravda, priroda, Siobhan Farrar, Teliesin, trijade, ustrajnost|

Keltska tradicija, gotovo izumrla s Rimskim Carstvom, najduže se očuvala na britanskom i irskom otočju u vidu bardske umjetnosti. U keltskom društvu pjesnici ili bardi bili su zaduženi za čuvanje sjećanja i učenja o miru, istini i pravdi. Najvećim umijećem smatrali su sažeti određeni smisao u malo riječi, u obliku trijada, sjedinjujući pritom ljepotu s pravdom. Ideal barda ima korijene u pažljivom promatranju Prirode, a ključne sastavnice pjesničkog genija bile su: oko za vidjeti Prirodu, srce za osjetiti Prirodu i odlučnost za slijediti Prirodu.

Klasično putovanje: Glazba i život

Categories: Glazba|Tags: 08-2022, arhetip ljepote, Beethoven, Dobro i Pravda, etika, harmonija, istina, klasicizam, klasična glazba, Leonard Bernstein, ljepota, Loris Ivančić Žic, matematički zakoni, melodija, Richard Feynmann, Shraddha Shetty, umjetnost, vječni principi, zakoni prirode|

Klasična glazbena djela odišu jednostavnošću, jasnoćom i skladom. Njihovi suptilni zvučni oblici satkani od harmoničnih i proporcionalnih odnosa najveći su doseg u približavanju arhetipu Ljepote. Klasična djela stvaraju utisak bezvremenosti jer slijede zakone srodne vječnim zakonima prirode. Ona su povratak bitnome te obogaćuju izvođača i publiku. Tako se i život čovjeka koji u svoja djela nastoji utiskivati vječne vrijednosti može nazvati klasičnim putovanjem. To pojedinca čini plemenitim, a društvo etičnim.

Estetska inteligencija

Categories: Psihologija|Tags: 09-2021, arhetip ljepote, Dijana Kotarac, Diotima, estetika, estetske navike, filozofija, Gozba, ljepota, percepcija ljepote, Platon, Sabine Leitner|

Iako se govori o različitim vrstama inteligencije, filozofski gledano, inteligencija kao sposobnost razboritog prosuđivanja, razlučivanja trajnog od prolaznog, odnosi se na sva područja života. Estetska inteligencija je sposobnost razabiranja ljepote u njezinim raznolikim izrazima. Razvijanje estetske inteligencije omogućuje nam da zamjećujemo više ljepote, da ljepotom oplemenimo naš život, damo mu smisao i više ga volimo.

Harmonija – sklad raznolikosti

Categories: Umjetnost|Tags: 09-2020, Buddha, emocije, glazba, harmonija sfera, ljepota, Marta Mihičić, Sona, umjetnost|

Harmoniju kao sklad suprotnosti i jedinstvo raznolikosti, suglasje ili suzvučje, najlakše opažamo u samoj prirodi, ali i u svakoj harmoničnoj umjetničkoj formi. Pitagorejci su poučavali da je univerzum jedinstvena harmonična cjelina, i da je svrha čovjekova života svjesno sudjelovanje u njezinom održavanju. Za to je potreban ustrajan rad na harmoniziranju vlastitih misli, riječi i djela, kao preduvjet ostvarenja sklada s drugima i krajnjeg usklađivanja s nečujnom nebeskom harmonijom.

Filozofija umjetnosti

Categories: Umjetnost|Tags: 12-2018, Apolon, Constantino Fernández, John Ruskin, kanoni ljepote, ljepota, Merkur, Nives Lozar, Platon, Plotin, proporcije|

Dok su antički filozofi umjetnost dovodili u vezu s utjelovljenjem arhetipa ljepote, često se čini kao da je ljepota izgnana iz suvremene umjetnosti i da ona stoga gubi ulogu oplemenjivanja čovjeka. Postavlja se pitanje uloge i zadaće suvremene filozofije spram umjetnosti. Najveći filozofi umjetnosti Platon i Plotin poučavali su kako pomoću ljepote pristupiti razumijevanju duhovne stvarnosti. Na tom tragu, nameće se potreba uspostavljanja jasnih kriterija vrednovanja i razumijevanja umjetničkog djela te vraćanja ljepote umjetnosti.

Nedodirljiva ljepota

Categories: Umjetnost|Tags: 06-2017, Dobro, estetika, Gozba, Krešimir Andjel, ljepota, Logos, Miguel Angel Padilla, Platon, umjetnik, umjetnost|

Estetika je relativno nov pojam za tradicionalnu filozofsku disciplinu koja je umjetnost dovodila u vezu s božanskim arhetipovima Ljepote i Dobra. Prema tom konceptu istinski se umjetnik uzdiže do dimenzije čiste ljepote, kontemplira o njoj i interpretira je u sebi kako bi je u stvaralačkom procesu mogao predstaviti u oblicima i tijelima. Ova nedodirljiva i suptilna Ljepota za umjetnika je najveće nadahnuće, ali i izvor duhovnosti. Tako shvaćena umjetnost put je kojim se dolazi do Jedinstva.

O ljepoti

Categories: Umjetnost|Tags: 07-2016, intuicija, Krešimir Andjel, ljepota, nutarnja osjetila, osjetila, Sabine Leitner|

U svojoj biti ljepota je arhetip koji može biti izražen kroz materijalno te je tada možemo doživjeti fizičkim osjetilima. No, razvoj nutarnjih osjetila omogućuje nam vidjeti srcem i očima uma ono bitno iza zastora materijalnog. Zbog toga granice naše percepcije nisu i granice onoga što možemo pojmiti.

Marsilio Ficino i firentinski neoplatonizam

Categories: Filozofija|Tags: 03-2016, Anđeoski um, Bog, Careggi, Cosimo de Medici, Dobro, duša, Duša svijeta, Firenza, Italija, Lisardo Garcia Rodulfo, ljepota, ljubav, Marsilio Ficino, Nensi Pekić, neplatonizam, Platon, preporod, renesansa, Simonetti Cattaneo Vespucci, Tijelo svijeta, univerzum|

Marsilio Ficino jedna je od središnjih ličnosti renesanse. Prijevodima Platonovih djela, svojim filozofskim sustavom i Akademijom u Careggiu dao je velik doprinos popularizaciji platoničke tradicije u zapadnoj misli. Osnovni aspekti njegove filozofije su shvaćanje Univerzuma kao jedinstvenog organizma s uređenom hijerarhijom, učenje o Dobru, Ljepoti i Ljubavi te učenje o duši koje se oslanja na Platonova učenja.