Stela Zorić – Nova Akropola

Cicely Mary Barker – Čarobni svijet vila

Categories: Umjetnost|Tags: 03-2024, art deco, Art Nouveau, Britansko društvo vilinskog folklora, Croydon, Croydon School of Art, dječja literatura, Gdje?, humanitarni rad, Kate Greenaway, knjiga ilustracija Cvjetne vile, legende, mitologija, Otvori oči!, Pjesma vile ljubičice, prerafaeliti, Prerafaelitsko bratstvo, priroda, Proljetna čarolija, Randolph Caldecott, Royal Botanical Society, Stela Zorić, Storrington, vile, Waddon|

Svijet prirode i vilinskih bića bile su popularne teme u engleskoj umjetnosti i književnosti pred najezdom industrijalizacije početkom 20. st. Pod utjecajem predrafaelita zadivljena i nadahnuta prirodom, Cicely Mary Barker stvorila je čarobni svijet cvjetnih vila u kojem je maštovito povezala dječju ljupkost s izvanrednom botaničkom preciznosti. Ilustracijama popraćenim razigranim stihovima dočarava mir i sklad prirode i potiče nas da obratimo pozornost na njezine ljepote.

William Turner – slikar svjetla

Categories: Slikarstvo|Tags: 07-2023, akvarelist, Bojni brod Temeraire, brzina, Claude Lorraine, Galerija suvremene umjetnosti Turner u Margateu, impresionizam, John Constable, John Ruskin, Kiša, Kraljevska akademija, Ostavština naciji, para, Parlament u plamenu, pejzažno slikarstvo, priroda, prirodne sile, Richard Wilson, slikarske tehnike, slikarstvo romantizma, Stela Zorić, Tate Britain, transformacija, umjetnost, viktorijansko vrijeme, Willem van der Velde|

William Turner, vodeći slikar engleskog romantizma, najveći pejzažist 19. stoljeća i najpoznatiji britanski slikar svih vremena. Kao predstavniku romantizma, glavni izvor nadahnuća bila je priroda sa svojim dramatičnim očitovanjima. Veličanstvenost prizora naglašava pomoću svjetla kojim je bio očaran i kojim je ispunjavao veliki prostor svojih slika. Zbog toga je nazivan slikarom svjetla i pretečom impresionizma.

Pansori – Korejska opera

Categories: Glazba|Tags: 10-2022, Bae Il Donga, batana, changjak-pansori, Chunhyangga, dinastija Joseon, glazbena vrsta, glazbeno-književna kultura, gosu, hanbok, Heungbuga, improvizacija, Jeokbyeokga, John Shand, korejska umjetnost, kulturna baština, narativna umjetnost, nematerijalno kulturno dobro, opera, pan, pansori pjevač, šamani, Simcheongga, sori, soriggun, Stela Zorić, Sugungga, svjetska kulturna baština, umjetnička forma|

Pansori, tradicionalna korejska umjetnička forma, sastoji se od pjesme, naracije, geste i mimike. Često se uspoređuje sa zapadnom operom, no pansori izvodi samo jedan pjevač u pratnji jednog bubnjara. Pjevač uz pomoć lepeze igra uloge svih likova koji se pojavljuju u određenom djelu. Stoga pjevači prolaze dugu i zahtjevnu obuku da bi ovladali širokim rasponom različitih vokalnih tonova. Ugrožen modernizacijskim tokovima, pansori je 1964. proglašen nacionalnim kulturnim blagom, što je potaknulo oživljavanje ove tradicije.

Lancelot Brown – Otac modernog vrta

Categories: Arhitektura|Tags: 05-2022, André Le Nôtre, Blenheim, Blenheim Palace, Capability, engleski pejzažni stil, Hampton Court, krajobrazna arhitektura, Petworth House, Richmond Palace, Stela Zorić, Stowe, Versailles, vrtlarstvo, Wakefield Lodge, William Kent|

Lancelot "Capability" Brown, krajobrazni arhitekt iz 18. stoljeća, nosi naslov najvećeg engleskog vrtlara. Bio je veliki zaljubljenik u prirodu i pobornik novog stila u uređenju krajolika koji će zamijeniti dotadašnji strogo geometrijski. Engleski stil, nadahnut prizorima iz pejzažnog slikarstva, nalagao je da uređeni krajolik izgleda kao da je nastao bez ljudske intervencije. Pejzažni stil najveću će prirodnost i ljepotu doseći u Brownovim pažljivo stvorenim idiličnim krajolicima širom Engleske, od kojih su mnogi očuvani do danas.

Stanislavski – glumom do istine

Categories: Umjetnost|Tags: 10-2021, Actors Studio, Čehov, film, Galeb, glumačka umjetnost, Izgradnja lika, kazalište, Konstantin Sergejevič Stanislavski, metodska gluma, Moj život u umjetnosti, Moskovsko umjetničko kazalište, psihologija, Rad glumca na sebi, Stela Zorić, Vladimir Nemirovič-Dančenko|

Konstantin Stanislavski, ruski režiser, glumac i teatrolog, istaknuta je ličnost glumačke umjetnosti XIX. i XX. stoljeća. Teatralna gluma njegova vremena koja je gotovo karikirala ljudska stanja i emocije nagnala ga je na uvjerljivo prikazivanje ljudskog iskustva. Razvio je umjetnost proživljavanja koja je zahtijevala uranjanje u djelo i lik te produbljenu psihološku interpretaciju da bi se poruke što bolje prenijele publici i potaknule njezin odziv. Metoda Stanislavskog imala je golemi odjek i promijenila je glumačku tehniku širom svijeta.

Četiri velika kineska romana

Categories: Književnost|Tags: 01-2021, kineska književnost, koncept yi, Odmetnici iz močvare, Priča o kamenu, Put na Zapad, Romansa o tri kraljevstva, Rub vode, San o crvenoj komori, Stela Zorić|

Književnost koja zrcali život najbolji je način upoznavanja drugog naroda, njegovih običaja, društvenih odnosa, vjerovanja, stremljenja. Četiri velika kineska romana smatraju se remek-djelima i dio su kulturne povijesti Kine. Nastali su u razdoblju od XIV. do XVIII. stoljeća, a njihove odjeke pronalazimo u književnostima susjednih naroda. Oni zapadnom čitatelju približavaju tradicionalni kineski način razmišljanja, ali i potvrđuju da čovjeka bez obzira na prostor i vrijeme oduvijek zaokupljaju ista pitanja i iste teme.

Bernsteinov glazbeni svijet

Categories: Glazba|Tags: 10-2020, Aaron Copland, Artful learning (Umjetničko učenje), David Prall, El Sistema, glazba, Koncerti mladih, Njujorška filharmonija, Stela Zorić, The Revuers, West Side Story (Priča sa Zapadne strane)|

Leonard Bernstein, veliki zaljubljenik u glazbu, bio je skladatelj, pijanist, dirigent i glazbeni teoretičar, pedagog i inovator. Dirigirao je gotovo svim velikim američkim orkestrima. Skladao je djela komorne glazbe, balete, opere, muziku za filmove itd, kombinirajući, klasičnu i kazališnu glazbu te jazz. Kreirao i vodio televizijsku seriju kojom je klasičnu glazbu nastojao približiti mladima, a koja se prikazivala u čak četrdeset zemalja. Postao je uzor mnogim mladim glazbenicima, a svojim dobrotvornim, entuzijastičkim radom i primjer istinskog humaniste.

Rafaelovi crteži – Očima duše

Categories: Umjetnost|Tags: 11/2018, disegna, Giorgio Vasari, muzej Ashmolean, Perugino, Platonova akademija, Rafael Sanzio, renesansa, spezzatura, Stela Zorić|

Rafael, najmlađi od trojice velikih genija u čijim je djelima talijanska renesansa doživjela svoj vrhunac, učio je od svojih starijih suvremenika: Leonarda i Michelangela. U svoje je slikarstvo unio sve dotadašnje golemo umjetničko iskustvo i smatra se najreprezentativnijim slikarom renesanse, a posebno se izdvaja kao najveći majstor crteža u zapadnoj umjetnosti. Jasnoća kompozicije te smirena ljepota njegovih likova otkrivaju promatraču viziju Ljepote kao uzvišene harmonije i sklada viđene očima besmrtne duše.

Akira Kurosawa – Plemenitost iza filmske kamere

Categories: Umjetnost|Tags: 05-2018, Dersu Uzala, Dodeskaden, Ikiru (Živjeti), japanska filmografija, Kagemusha, Kajiro Yamamoto, Krvavo prijestolje, Ljudi koji su stali na tigrov rep, Na dnu, Ne još, Pijani anđeo, Ran (Pobuna), Rapsodija u kolovozu, Rashomon, Riđobradi, Saga o džudu, Sajuro i Yojimbo (Tjelesna straža), Samuraji, Sedam samuraja, Skrivena tvrđava, Snovi, Stela Zorić|

Akira Kurosawa, japanski filmski redatelj i scenarist impresivnog filmskog opusa, jedan je od najoriginalnijih autora svjetske kinematografije. Njegovi filmovi nadahnuti su japanskom tradicijom, ali i zapadnim književnim klasicima (djelima Dostojevskog, Tolstoja, Shakespearea), a karakterizira ih besprijekorna tehnička izvedba. Snažno je utjecao na cijelu zapadnu kinematografiju i redatelje te nastavlja biti uzorom sedme umjetnosti širom svijeta. Ostao je zapamćen kao umjetnik s dubokim osjećajem za ljudsku dramu.

Bernini – virtuoz u kamenu

Categories: Umjetnost|Tags: 07-2016, arhitektura, barok, Gian Lorenzo Bernini, kiparstvo, Rim, Stela Zorić, talijanska umjetnost, Vatikan|

Gian Lorenzo Bernini najznačajniji je predstavnik talijanskog baroka, arhitekt i umjetnik čijim su se radovima divili pape i europski vladari. Zbog virtuoznosti u obradi mramora i stvaranja kipova koji se doimaju živima, nazivali su ga drugim Michelangelom. Njegovi su projekti Vatikanu dali prepoznatljiv izgled, a preko njih utjecao je na generacije europskih umjetnika.