nous – Nova Akropola

Viktor Frankl – U potrazi za smislom – 1. dio

Categories: Psihologija|Tags: 02-2023, Bog kojeg nismo svjesni, Čovjekovo traganje za smislom, duhovna sloboda, duhovno nesvjesno, egzistencijalna praznina, emocionalni konflikti, filozofske ideje, humanost, Ključne riječi: psihoterapija, koncentracioni logori, kriteriji vrijednosti, liječenje smislom, Liječnik i duša, ljudskost, Logos, logoterapija, Marijana Starčević Vukajlović, motivacija, nagonsko nesvjesno, Nečujan vapaj za smislom, neuroza, noološka dimenzija, nous, nutarnji pokretač, odgovornost, patnja, Patnja zbog besmislenog života, psihoterapeutska metoda, psyche, savjest, Sigmund Freud, sloboda, slučajnost, smisao života, soma, volja|

Sve prisutniji osjećaj egzistencijalne praznine i besmisla u društvu aktualizira učenje Viktora Frankla o liječenju pomoću smisla. On je isticao da je pronalaženje smisla života temeljna ljudska potreba i uvjet psihičkog zdravlja. Ključno je shvatiti da je život zadatak, a ne niz slučajnosti. Čovjek nije rođen da živi od danas do sutra, već da se ostvari kao ljudsko biće. Taj se cilj ostvaruje kroz različite životne situacije u kojima se trebamo zapitati što nam život kroz njih poručuje, što trebamo naučiti. Tako se približavamo boljem razumijevanju života i njegovu smislu.

Sakralna geografija – dinamička veza između neba i zemlje

Categories: Antropologija|Tags: 08-2022, Fernand Schwarz, Gilbert Durand, hominizacija, Homo religiosus, Homo sapiens, Homo symbolicus, imaginacija, jezik mitova, kozmos, Leroi-Gourhan, ljudska svijest, metalingvistički jezik, Mircea Eliade, mitska geografija, nous, ontologija, psyche, razum, sakralno, soma, sveto i profano, svjesno i nesvjesno|

Sakralna geografija oslanja se na temeljni kozmogonijski mit koji prenosi model stvaranja univerzuma od prvotnih vremena naovamo. Unatoč razlikama u predajama, mit sadrži sliku središta svijeta koje povezuje ono što je gore s onim što je dolje, poput osi svijeta zahvaljujući kojoj je sve povezano i živi. To je činilo jezgru vjerovanja tradicionalnih društava čiji je materijalni svijet bio uređen po uzoru na mitsku geografiju. Čovjek je uz pomoć sakralne geografije proživljavao iskustvo svetog i bio povezan s univerzumom.

Aksiomi kozmologijskog modela u Timeju

Categories: Ex libris|Tags: 07-2021, aitia, ananke, Antun Musulin, četiri elementa, Demijurg, Dobro, doxa, Duša svijeta, eidos, episteme, F. Walter Meyerstein, grčka kozmologija, idea, inteligibilni oblici, Inventing the universe, khora, kozmologijski aksiomi, Luc Brisson, M. Heidegger, model Big Bang, model univerzuma, nous, Platon, poliedri, psukhe, suvremena kozmologija, Timej, Vlasta Nedela|

Pitanje nastanka svemira oduvijek je okupiralo čovječanstvo. Jedan od ranih modela nastajanja i razvoja svega postojećeg nalazimo u Platonovom Timeju. Povjesničar filozofije i antropolog Luc Brisson i filozof moderne znanosti Walter Meyerstein u knjizi Inventing the Universe rekonstruiraju Platonovu kozmologiju te paralelno istražuju modernu znanstvenu kozmologiju izvodeći niz aksioma.

Mit o Psihi

Categories: Psihologija|Tags: 01-2020, Amor, Ana Jončić, dvojna priroda čovjeka, konstitucija čovjeka, Marijana Starčević Vukajlović, nous, Psiha, psihički svijet, psyche, soma, Venera, Venera Pandemus, Venera Urania|

Sve tradicije govore o čovjekovoj dvojnoj prirodi između kojih posreduje psiha. Unutar nje susreću se impulsi duhovnog i materijalnog svijeta, a o njenoj čistoći ovisi prenošenje duhovnih impulsa u svakodnevni život čovjeka te tako ostvarenje harmonije. Mit o Psihi govori nam o putu koji prolazi svaka ljudska duša da bi ostvarila svoju svrhu, a to je konačno uspostavljanje harmonije između vlastite duhovne i materijalne prirode.