stoicizam

Početna/Tag:stoicizam

Epiktet – O pitanjima karaktera i moralnog života

Categories: Ex libris|Tags: , , , , , , , , , , , , , , |

Iako rođen kao rob, Epiktet je postao jedan od tri najutjecajnija stoička filozofa Rimskoga Carstva. Snagom vlastitog primjera i učenjem ističe važnost postizanja nutarnjeg mira i sreće prihvaćanjem životnih okolnosti. Zato savjetuje jasno razabiranje onoga što ovisi o nama te dosljednost u tome. Epiktetovo učenje sačuvano je u bilješkama njegova učenika Arijana Flavija, a izdanje O pitanjima karaktera i moralnog izbora sadrži dio njegovih predavanja i odgovora na pitanja učenika.

Korisnost filozofije

Categories: Filozofija|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Svedena na teoretsku znanstvenu disciplinu, današnja filozofija nema previše dodira sa stvarnim životom pa je izgubila svoju izvornu ulogu. Za razliku od nje, učenja tradicionalnih filozofskih škola pružala su čovjeku odgovore na temeljna ljudska pitanja, podučavala ga kako se upoznati s vlastitom prirodom i ovladati njome te kako ostvarivati suživot s drugim ljudima. Njihova je živa filozofija poticala ono najplemenitije u čovjeku, nekada i danas, stoga je bezvremena i nadasve korisna.

Seneka – O istinskoj radosti koja dolazi od filozofije

Categories: Ex libris|Tags: , , , , , , , , , , |

Seneka, jedan od tri velika rimska stoika, pred kraj života piše Moralna pisma Luciliju. U toj zbirci eseja u formi pisma prisnim obraćanjem iznosi praktične pouke stoicizma. U odabranom pismu govori o razlici između lažne i prave radosti, vladanju sobom i nepodlijeganju kratkotrajnim zadovoljstvima jer tako se utire put ispravnom življenju u duhu stoičke filozofije.

Prije svega budi dobar

Categories: Filozofija|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Nevidljivi uzroci krize vidljive u svim segmentima života nalaze se u samom čovjeku. Kriza je poticaj za traženje izlaza i promjene, i zato se iznova pitamo: kako živjeti dobrim, ispravnim životom? Najpraktičniji filozofski odgovor dali su stoici: odgovorno ispunjavajući vlastite dužnosti na najbolji mogući način. Nemamo kontrolu nad vanjskim okolnostima i ne možemo kontrolirati tuđe postupke, ali možemo svoje, ravnajući se po vlastitoj savjesti. Želimo li bolji svijet, sami moramo postati bolji ljudi.

Seneka – filozofija kao terapija

Categories: Filozofija|Tags: , , , , , , , , , |

Seneka, jedan od vodećih predstavnika rimskog stoicizma, usvaja najbolje od učenja stoika, kinika, epikurejaca i neopitagorejaca. Cilj mu je bio poučiti čovjeka ispravnom i sretnom življenju, za što savjetuje prepustiti kormilo života razumu, onom čovjekovom dijelu koji oplemenjuje i približava Bogu. Zdravlje je za njega plod ispravnih prosudbi i življenje u skladu s njima, a bolest posljedica tvrdokornih iskrivljenih viđenja. Senekina je filozofija terapija za dušu i utjeha u životnim nedaćama pa je jednako aktualna danas kao i prije dva tisućljeća.

Marko Tulije Ciceron – O prirodi bogova

Categories: Ex libris|Tags: , , , , , , |

Rimski državnik i filozof Ciceron u knjizi O prirodi bogova sučeljava mišljenja glavnih filozofskih pravaca svoga vremena: epikurejsko, stoičko i ono atenske Akademije. Trojica sudionika raspravljaju o tome postoje li bogovi ili Bog, kakva je njihova ili njegova priroda, upravljaju li univerzumom i kakav je njihov odnos prema ljudima. Izvadak stoičkog izlaganja predstavlja rijetko sačuvan antički pokušaj dokazivanja postojanja Boga.

Je li filozofija luksuz? Što je etika?

Categories: Ex libris|Tags: , , , , , , , , , , |

Filozofija je danas nerijetko shvaćana kao apstraktno umovanje, bez konkretne primjene i koristi, rezervirano za povlaštenu skupinu intelektualaca. Francuski filozof Pierre Hadot vraća filozofiji izvorni smisao, predstavljajući je kao način života. Prema njemu, filozofija nije djelatnost rezervirana za kontemplativnog čovjeka zatvorenog u svoju radnu sobu, nego je riječ o djelatnosti koja je svakodnevna i praktična, u kojoj nema podjele između onog svakodnevnog i filozofskog. U ovom broju donosimo izbor iz dvaju njegovih eseja: Je li filozofija luksuz? i Što je etika?

Go to Top