praktična filozofija – Nova Akropola

Epiktet – O pitanjima karaktera i moralnog života

Categories: Ex libris|Tags: 03-2024, Anđela Sekulić, Arijan Flavije, Domicijan, Epafrodit, etika, filozofski pravac, Hadrijan, mudrost, O pitanjima karaktera i moralnog izbora, praktična filozofija, sloboda, sreća, stoicizam, vrlina|

Iako rođen kao rob, Epiktet je postao jedan od tri najutjecajnija stoička filozofa Rimskoga Carstva. Snagom vlastitog primjera i učenjem ističe važnost postizanja nutarnjeg mira i sreće prihvaćanjem životnih okolnosti. Zato savjetuje jasno razabiranje onoga što ovisi o nama te dosljednost u tome. Epiktetovo učenje sačuvano je u bilješkama njegova učenika Arijana Flavija, a izdanje O pitanjima karaktera i moralnog izbora sadrži dio njegovih predavanja i odgovora na pitanja učenika.

Rimski Sokrat – Gaj Muzonije Ruf – I. dio

Categories: Ex libris|Tags: 11-2020, Cora E. Lutz, Dijana Kotarac, Dion Krizostom, Dion Zlatousti, Epiktet, Eufrat iz Tira, filozofija, Gyaros, Ivan iz Stobija, Jacobus V. Peerlkamp, Pierre Hadot, Plinije Mlađi, praktična filozofija, Timokrat, vrline, Život Apolonija iz Tijane|

Muzonija Rufa uglavnom znamo kao učitelja slavnog Epikteta, no on je bio vodeći stoik svog vremena te primjer uzvišenog života. Etika je bila početak i kraj njegove filozofije koju je shvaćao kao umijeće dobrog i časnog življenja. Zbog života usklađena sa stoičkim učenjem, poticanjem na vrlinu i hrabrosti u suočenju s posljedicama vlastitih stavova nazivali su ga rimskim Sokratom. Zagovarao je vraćanje jednostavnom životu u skladu s vrlinama svojstvenim ljudskoj prirodi jer samo tako čovjek može ispuniti vlastitu ulogu.

Korisnost filozofije na klasičan način

Categories: Filozofija|Tags: 01-2019, antička filozofija, Miguel Angel Padilla, Pitagora, praktična filozofija, umjetnost življenja, Vedrana Novović|

S pravom se postavlja pitanje treba li modernom tehnološkom čovjeku i društvu filozofija i čemu ona zapravo služi? Jer dok se današnja filozofija institucionalizirala i odvojila od praktičnog života, u antici je ona bila praktična, životna mudrost, učila je čovjeka misliti i razlučivati, što je vodilo oblikovanju i usavršavanju vlastitog života. Stoga je važno vratiti filozofiji njezino izvorno značenje jer takva je nadasve korisna i potrebna pojedincu i društvu radi ostvarenja čovjeka i poboljšanja svijeta u kojem živimo.