Dijana Kotarac

Estetska inteligencija

Iako se govori o različitim vrstama inteligencije, filozofski gledano, inteligencija kao sposobnost razboritog prosuđivanja, razlučivanja trajnog od prolaznog, odnosi se na sva područja života. Estetska inteligencija je sposobnost razabiranja ljepote u njezinim raznolikim izrazima. Razvijanje estetske inteligencije omogućuje nam da zamjećujemo više ljepote, da ljepotom oplemenimo naš život, damo mu smisao i više ga volimo.

Dogoni

Dogone, narod jugoistočnog Malija koji je stoljećima živio izolirano od ostatka svijeta pomno čuvajući svoje predaje, dugo se smatralo primjerom primitivnog naroda. Istraživanja francuskih istraživača 1930-tih otkrila su posve drukčiju sliku i skrenula pozornost čitave znanstvene javnosti na ovaj mali narod. Njihova kozmogonijska slika svijeta sadrži iznenađujuće poznavanje astronomije! Do danas ostaje nerazriješena zagonetka otkud Dogonima složena astronomska znanja bez teleskopa.

Francis Bacon – O mudrosti sebičnih

Francis Bacon, nekad visoki državni velikodostojnik na engleskom dvoru, u eseju O mudrosti sebičnih govori o državnim službenicima koji osobnu korist pretpostavljaju interesu države. Primjećuje da su mudri za sebe, ali štetni za državu jer zaokupljeni dobiti za sebe, zanemaruju rad za opće dobro. Stoga vladarima savjetuje pažljivo biranje službenika kojima daju velike ovlasti. Zaključuje da upravo onima koji sve podređuju vlastitim interesima i misle da sreću drže u svojim rukama, ironijom sudbine, sreća često okrene leđa.

Kako prestati brinuti

Zabrinutost, napetost i strah u pozadini mogu imati stvarne ili zamišljene situacije. Hraneći uznemirujuću misao pomažemo joj da se umnoži, što može prerasti u tiraniju uma nad tijelom i emocijama. Zabrinutost je instinktivni mehanizam našeg uma koji zapravo brine zbog želje – da se nešto dogodi ili ne dogodi. Kod zabrinutosti pomaže preispitivanje onoga što nas brine i razlučivanje možemo li na to utjecati ili ne, kao i uzdizanje svijesti nečim pozitivnim da bismo sagledali situaciju iz vedrije perspektive.

Rimski Sokrat – Gaj Muzonije Ruf – II. dio

Rimski stoik Muzonije Ruf, uziman kao uzor časnog života, u sačuvanim raspravama daje odgovore na niz konkretnih pitanja svojih učenika. Posebno se osvrće na pitanje hrane te stol smatra mjestom za vježbanje umjerenosti i vladanja sobom, a po pitanju ostalih životnih potreba savjetuje krajnju jednostavnost. Jednim od glavnih zadataka filozofije smatrao je otkrivanje naših vlastitih nedostatka, da bismo ih ustrajnom vježbom mogli nadvladati i živjeti ispravno.

Rimski Sokrat – Gaj Muzonije Ruf – I. dio

Muzonija Rufa uglavnom znamo kao učitelja slavnog Epikteta, no on je bio vodeći stoik svog vremena te primjer uzvišenog života. Etika je bila početak i kraj njegove filozofije koju je shvaćao kao umijeće dobrog i časnog življenja. Zbog života usklađena sa stoičkim učenjem, poticanjem na vrlinu i hrabrosti u suočenju s posljedicama vlastitih stavova nazivali su ga rimskim Sokratom. Zagovarao je vraćanje jednostavnom životu u skladu s vrlinama svojstvenim ljudskoj prirodi jer samo tako čovjek može ispuniti vlastitu ulogu.

Strah od odgovornosti u obrazovanju

Brojne su teorije i pristupi odgoju i obrazovanju u širokom rasponu od stege do slobode, odnosno neometanja prirode. Svako živo biće pa i čovjek razvija se u skladu sa svojom nutarnjom prirodom, no na razvoj djeteta golem utjecaj ima okruženje koje je proizveo čovjek. Ne željeti uplitanje u odgoj i obrazovanje djece izraz je straha pred izazovom čiji je ishod neizvjestan, no od te se odgovornosti ne smije bježati. Mladima treba omogućiti uvjete koji će pomoći izvući ono najbolje iz svakog od njih te ih pripremiti za život u zajednici.

Tko je bio Buddha?

Pitanje koje je izazivalo velike dvojbe i rasprave između Buddhinih neposrednih učenika i sljedbenika bilo je: Tko je bio Buddha – ljudsko ili božansko biće? Ako je samo ljudsko biće, kako je mogao dosegnuti takvu razinu moralnog savršenstva i spoznati tako duboke istine? To je dovelo do podjela unutar budizma tako da južna škola uzvišenog učitelja smatra ljudskim bićem, a sjeverna božanskim, što pojašnjava Daisetz Teitaro Suzuki u svojoj knjizi Osnove mahāyāna-budizma.

Svibanj – buđenje života

S proljećem u punom zamahu, cvjetni svibanj sinonim je za probuđenu prirodu. Cvijeće potaknuto Sunčevom svjetlosti i toplinom raste iz zemlje i rastvara se u raznolikim oblicima, mirisima i bojama. Nažalost, kratkog je vijeka i umire. No, u prirodi zapravo ništa nije mrtvo; ocvalo cvijeće vraća se u zemlju u obliku sjemena da bi s novim proljećem opet bilo probuđeno Suncem. Tako i čovjek prolazi kroz ciklična buđenja i iz ciklusa u ciklus sve je svjetliji i čišći.

Uljanice

Stari je svijet svjetlo uljanica doživljavao kao božanski dar koji im je omogućavao vidjeti u tami. No, uljanice su još od prapovijesti imale i simboličku dimenziju u gotovo svim tradicijama. Najstariji oblik bio je izdubljeni kamen s fitiljem. S vremenom one mijenjaju oblike, sve više se zatvaraju, a pravi procvat doživljavaju u rimsko doba. U Indiji su i danas sveprisutne, od svakodnevnog bogoštovlja do brojnih svetkovina. Uljanica je simbol svjetla koje uklanja tamu i neznanje i unosi jasnoću u naše poimanje života.