Sigmund Freud – Nova Akropola

Vladavina sebičnog ja

Categories: Aktualno|Tags: 09-2024, Adam Curtis, aktivni potrošač, Dijana Kotarac, dokumentarna serija The Century of the Self, dr. Wilhelm Reich, društvene mreže, Edward Bernays, ego, emocije, Fernand Schwarz, filozofija, Herbert Marcuse, individualizam, jastvo, kriza, libido, manipulacija masama, potrošački ego, potrošačko društvo, Sigmund Freud, solidarnost|

Freudovo istraživanje ljudskog ponašanja i njegovih nesvjesnih pokretača u Americi je sredinom prošlog stoljeća poslužilo za razvoj marketinških strategija. Vještim oglašavanjem poticane su želje, rasla je potrošnja i profit. Stvoreno je potrošačko društvo koje je zavladalo svijetom. Pošast konzumerizma te potom narcizma kulminirale su pojavom društvenih mreža. Ustoličen je sebični "ja", lišen svijesti o kolektivnom i općem interesu. Ipak, jačaju glasovi koji pozivaju na trezvenost, na buđenje solidarnih "ja" radi povratka zdravom suživotu.

Edward Bernays ili upravljanje javnim mnijenjem

Categories: Antropologija|Tags: 10-2023, American Tobacco, američka vlada, američki doručak, američko javno mnijenje, baklje slobode, banana republika, Bijela kuća, Broadway, CIA i State Department, čovjekovo nesvjesno, demokracija, demokratska društva, dezinformiranje, državni udar, Enrico Caruso, filmske zvijezde, imidž, industrijska proizvodnja, infantilizacija društva, instinkt krda, inženjering pristanka, Ivy Lee, kompulzivni potrošač, komunistička opasnost, Kristaliziranje javnog mišljenja, manipuliranje masom, medijske kampanje, nacistička Njemačka, nagoni, nametnute želje, Nataša Žaja, novinarstvo, novine, Odbor za javno informiranje, odnosi s javnošću, oglašavanje, Otac odnosa s javnošću, ponuda, potražnja, predsjednik Arbenz, predsjednik Arévalo, predsjednik Coolidge, predsjednik Wilson, prodaja, proizvodnja pristanka, promjena mentaliteta, propaganda, Prvi svjetski rat, reforme, reklame, Samuel Zemurray, Sigmund Freud, slučaj Gvatemala, tržište banana, United Fruit, Uvod u psihoanalizu, Walter Lippman|

Američki novinar Edward Bernays, začetnik modernih promidžbenih tehnika, otac "odnosa s javnošću", isticao je da učinkovita propaganda zahtijeva znanstveni pristup. Oslanja se na analizu ljudske psihe svog ujaka Sigmunda Freuda, s fokusom na psihologiju mase i nesvjesni mehanizam koji je pokreće. Te uvide stavlja u službu oglašavanja u različite svrhe, vješto manipulirajući javnim mnijenjem u korist svoje široke klijentele. Posljedice su globalne: nezaustavljivi konzumerizam i infantilizacija društva.

Viktor Frankl – U potrazi za smislom – 1. dio

Categories: Psihologija|Tags: 02-2023, Bog kojeg nismo svjesni, Čovjekovo traganje za smislom, duhovna sloboda, duhovno nesvjesno, egzistencijalna praznina, emocionalni konflikti, filozofske ideje, humanost, Ključne riječi: psihoterapija, koncentracioni logori, kriteriji vrijednosti, liječenje smislom, Liječnik i duša, ljudskost, Logos, logoterapija, Marijana Starčević Vukajlović, motivacija, nagonsko nesvjesno, Nečujan vapaj za smislom, neuroza, noološka dimenzija, nous, nutarnji pokretač, odgovornost, patnja, Patnja zbog besmislenog života, psihoterapeutska metoda, psyche, savjest, Sigmund Freud, sloboda, slučajnost, smisao života, soma, volja|

Sve prisutniji osjećaj egzistencijalne praznine i besmisla u društvu aktualizira učenje Viktora Frankla o liječenju pomoću smisla. On je isticao da je pronalaženje smisla života temeljna ljudska potreba i uvjet psihičkog zdravlja. Ključno je shvatiti da je život zadatak, a ne niz slučajnosti. Čovjek nije rođen da živi od danas do sutra, već da se ostvari kao ljudsko biće. Taj se cilj ostvaruje kroz različite životne situacije u kojima se trebamo zapitati što nam život kroz njih poručuje, što trebamo naučiti. Tako se približavamo boljem razumijevanju života i njegovu smislu.

C. G. Jung – Čovjek koji je “vratio” simbole

Categories: Simbolizam|Tags: 10-2022, alkemija, anima mundi, arhaične psihičke komponente, arhetipovi, arhetipska psihologija, Aurora Consurgens, Bollingen., četverokut, Duševni problemi današnjice, individuacija, individualna psiha, kolektivno nesvjesno, krug, Liber librum aperit, mandala, mehanizmi potiskivanja, mitski čovjek, nesvjesno, Ninočka Lapuh, nutarnji život, Odnos između Ja i nesvjesnog, Platon Timej, Psiha, psihijatrija, psihoanalitičar, psihologija, Psihologija i alkemija, Psihologija i religija, Richard Wilhelm, Sigmund Freud, simboli, Simbolika duha, Snovi, Studija o arhetipovima, Tajna zlatnog cvijeta, transformacija, Tumačenje snova|

Psiholog i psihijatar Carl Gustav Jung sam se nazivao istraživačem zagonetke ljudske duše. Tim tragom, proučava filozofiju, religiju, različita stara učenja i utemeljuje arhetipsku psihologiju. Otkriva da je nesvjesni dio čovjekova života ništa manje stvaran od svjesnog, te da iz kolektivno nesvjesnog potječu urođeni obrasci ponašanja ili arhetipovi. Posrednici između te dvije stvarnosti jesu simboli. Jung ističe važnost simbola u osvještavanju i oslobađanju od nesvjesnog na putu čovjekova nutarnjeg odrastanja i samospoznaje.