helenizam – Nova Akropola

Sarapej u Sakkari

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 07-2024, Amenhotep III., Amenhotep IV., Apis, August Mariette, Diodor Sicilski, Donji Egipat, egipatska civilizacija, faraoni, Gornji Egipat, helenizam, Herodot, hijeroglifi, Horemheb, Karnak, Kleoptara VII., Maat, Maneto, Marta Mihičić, mastabe, Memfis, Memnonovi kolosi, Menes, mumifikacija, mumije, Muzej Louvre, nekropola, Nil, Osorapis, Oziris, Plinije Stariji, Plutarh, Psamtik I., Ptah, Ptolomej I. Soter, Ramzes II., sarkofazi, Serapis, Seti I., Strabon, sveti bikovi, Tutankamon|

Pijesak Sakkare krije mnoge tajne Egipta, a osobitu pažnju privlači Serapej, vezan uz kult Apisovih svetih bikova. Njegov podzemni kompleks sastavljen od hodnika s odajama u kojima su smješteni golemi sarkofazi od granita, bazalta i diorita otvara niz pitanja. Kako su izrađeni, dopremljeni i smješteni u odaje? Budući da su pronađeni otvoreni i prazni, kako su otvoreni teški poklopci i gdje su nestale mumije bikova? Mnogo je toga neobjašnjivo oko nastanka Serapeja, kao i oko Apisova kulta.

Magareći putevi preobrazbe

Categories: Književnost|Tags: 09-2023, Amor, animalna priroda, Apologija ili Knjiga o magiji, Aritmetička umjetnost, Boccacio, bog Jupiter, božanska priroda, božanski izvori, De Arboribus, De Deo Socratis i De Mundo, De Medicinalibus, De Musica, De Platone et eius Dogmate, De Proverbiis, De Re Rustica, Dioniz, duhovna preobrazba, duhovni rast, emocije, filozof, grad Hipat, grčko-rimski svijet, helenizam, Izidin kult, Kartaga, ljudska priroda, Lucije, Lucije Apulej, magija, mane, Mario Hibert, Metamorfoze, Milon, misterijske religije, mistična inicijacija, mistik, Mit o Psihi, novela Hermagora, obredno pročišćenje, Pamfila, podzemni svijet, Pudentila, racionalan um, radoznalost, Set, Venera, vrline, Zlatni magarac|

Nadahnuto autorovim iskustvom, Metamorfoze ili Zlatni magarac, Apulejevo satirično djelo iz razdoblja helenizma, ukazuje na besciljnost lutanja od jedne do druge senzacije i nužnost zauzdavanja nagona. Ponesen niskim porivima, mladić biva pretvoren u magarca, iako zadržava sposobnost mišljenja. Apulej opisuje njegovu metamorfozu i duhovnu preobrazbu od magarca do čovjeka te ističe važnost oslobađanja od animalne prirode koja čovjeka veže za pojavnosti fizičkog svijeta i udaljava od ljudskog identiteta.

Aristotelova praktična filozofija

Categories: Filozofija|Tags: 11-2020, Akademija, Aleksandar Makedonski, Andrija Jončić, eudaimonia, Filip Makedonski, helenizam, intelektualne vrline, Licej, moralne vrline, Nikomahova etika, peripatetici, Platon, politika|

Platonov učenik Aristotel bio je jedan od najsvestranijih i najsistematičnijih filozofa starog vijeka s kojim će grčka filozofija doseći svoju punu zrelost. Ideal koji mu je usadila Platonova Akademija bio je vladavina duha i vrline kako u životu pojedinca tako i u životu države. Izgrađena na tim temeljima, njegova praktična filozofija bila je sprega etike i politike, znanosti o individualnom i društvenom životu, jer su obje imale isti cilj: brigu za dušu i odgoj građana.

Helenistički svijet

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 11-2016, Aleksandar Makedonski, Grčka, helenizam, Jerko Grgić, Makedonija|

Helenističko razdoblje započelo je osvajanjima Aleksandra Makedonskog 334. g. pr. Kr. i vrijeme je vojne i političke dominacije grčkih Makedonaca na području Mediterana te Bliskog i Srednjeg istoka. Utemeljeno je na ideji povezivanja naroda, religija i svjetonazora u homonoiu, jedinstvo duha i srca gdje će svi narodi živjeti bratski. Iako se danas smatra sintezom grčke i istočnih kultura u kojoj dominira grčka kultura, važno je istaknuti da je grčki utjecaj bio ravnopravan i ništa više helenski negoli perzijski, egipatski ili čak indijski.