11-2016

Aristotel – Aleksandar helenske filozofije

Ove godine UNESCO obilježava 2400. godišnjicu rođenja grčkog filozofa Aristotela, najznamenitijeg Platonova učenika i učitelja Aleksandra Makedonskog. Aristotelov motrilački dar, iznimno široki znanstveni interesi te duboko filozofsko znanje učinili su ga univerzalnim genijem starog vijeka. Zbog svog neumornog istraživanja i enciklopedijskog znanja, Aristotel je s pravom nazvan „Aleksandrom Makedonskim helenske filozofije“ jer je objedinio i sistematizirao sva helenska znanja kao što je Aleksandar ujedinio tadašnji svijet.

Helenistički svijet

Helenističko razdoblje započelo je osvajanjima Aleksandra Makedonskog 334. g. pr. Kr. i vrijeme je vojne i političke dominacije grčkih Makedonaca na području Mediterana te Bliskog i Srednjeg istoka. Utemeljeno je na ideji povezivanja naroda, religija i svjetonazora u homonoiu, jedinstvo duha i srca gdje će svi narodi živjeti bratski. Iako se danas smatra sintezom grčke i istočnih kultura u kojoj dominira grčka kultura, važno je istaknuti da je grčki utjecaj bio ravnopravan i ništa više helenski negoli perzijski, egipatski ili čak indijski.

Pitagorino učenje – II. dio

Ideja o besmrtnosti ljudske duše bila je temelj pitagorejske filozofije. Njen je cilj bio oslobođenje duše od ciklusa ponovnog rađanja, harmoniziranje tijela i duha kako bi tijelo prestalo biti zaprekom prihvaćanja poruka Višeg Ja. Platon kaže da je Pitagora svojim učenicima prenio poseban model života koji se temeljio na potrazi za istinom i Dobrim pomoću spoznaje koja pročišćava, uzdiže čovjeka i vodi ga sjedinjenju s božanskim.

José Saramago – Vratimo se filozofiji

José Saramago portugalski je književnik, novinar i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1998. godine. Uoči 2000. godine za skup književnika u Oviedu napisao je rad Koji bi bili ciljevi za novo tisućljeće?, u kojem poziva čitatelja da se okrene onome što mu donosi sutrašnji dan, da se okrene onom najboljem u sebi i bližnjima, da živi jednostavno, skromno i odgovorno, odnosno da se vrati filozofiji...

Zagonetne kamene kugle

Fenomen kamenih kugli poznat je u više zemalja svijeta. Konkrecije i sferoliti nastali su prirodnim putem. Petrosfere su napravljene ljudskom rukom, a najpoznatije su kostarikanske i škotske. Iako ne znamo tko ih je izradio i čemu su služile, bez obzira na to jesu li djelo prirode ili čovjeka, primjer su veličanstvene ustrajnosti, truda i strpljenja.

Svratište

Slavni duhovni učitelj dođe pred vrata kraljevske palače. Ni jedan ga stražar ne zaustavi kad se uputi prema kralju koji […]

11/2016

studeni 2016