Ovogodišnji Svjetski dan filozofije prema preporuci UNESCO-a posebno je posvećen Aristotelu povodom 2400 godina njegova rođenja. Aristotel je u povijesti filozofije ostavio snažan trag, a ovdje ćemo se osvrnuti na temeljna pitanja filozofije predsokratovaca jer je ona obilježila njegove prve filozofske korake u Platonovoj Akademiji i jer spletom okolnosti za to područje on i danas slovi kao jedan od vodećih autoriteta.
Gotovo mitska vremena predsokratovaca iznjedrila su ne samo pojam filozofije nego i pridavanje velike važnosti filozofiji kao pristupu stvarnosti i kao načinu života. Bez nekog očitog razvojnog puta ona donose novi pogled na prirodu uobličen u snažnoj težnji da se u nju pronikne. Potaknuti izvanjskim promjenama svijeta i zaokupljeni problemom očitog pokreta svega, pokušavaju objasniti stvari po sebi, njihovu bit, ono što je u njima trajno…
Filozofi Miletske škole pitaju se u čemu se sastoji arche, jedinstvo svih stvari, počelo koje je urođeno svijetu. Uviđaju da priroda ima stvaralačku moć, da je živa i sposobna pokrenuti promjene kojima je i sama podložna. U tragovima koje su nam ostavili nailazimo na pojmove bezbrojnih svjetova, jednog i mnoštva, govore o dimenziji vremena, uvode analogiju mikrokozmosa i makrokozmosa…
Za pitagorejce je najvažniji dio filozofske potrage bio usmjeren proučavanju čovjeka i njegova mjesta u prirodi te proučavanju naravi ljudske duše i njene povezanosti s ostalim oblicima života i s cjelinom. Donose učenja o srodstvu cijele prirode, o besmrtnosti i seobi duša, o ideji broja kao esenciji kojom se može dohvatiti ono neuhvatljivo u dimenziji vremena, uvode pojam harmonije, muzike sfera… Ostavljaju nam u naslijeđe praktične upute za nadvladavanje zamki tijela kako bi mogli živjeti nutarnju božansku stvarnost te niz dubokih razmišljanja o filozofiji, prijateljstvu, istini, univerzumu…
Parmenid je zaokupljen onim što jedino stvarno postoji u svemu, a što je samo nepokretno i određuje ga kao Biće. Također, svojim filozofskim razmatranjima uobličava i način dolaska do Bića, a to je Nous, duh u čovjeku. Ukazuje na razliku između mišljenja i istine te upozorava na nestabilnost mišljenja gdje Biće nije prisutno, dok je u svijetu Istine Biće prisutno u beskonačnoj sadašnjosti…
U našem kratkom filozofskom putovanju zastat ćemo još na riječima Parmenidovog suvremenika Heraklita koji je radije odabrao biti filozof nego vladar: “Oni koji bdiju, imaju zajednički svijet, oni koji spavaju, vrte se svaki u svom posebnom svijetu.”
Naš vlastiti poseban svijet mišljenja stvara iluzije i može nas samo uspavati i udaljiti od zajedničkog svijeta istine. Ovaj svijet filozofskih pitanja, iskustava i esencija neprocjenjivo je ljudsko blago koje nas čini budnima i prisutnima u stvarnosti kozmosa, uređenog svijeta kakvim su ga spoznavali stari Grci…
Aristotel – Aleksandar helenske filozofije
Ove godine UNESCO obilježava 2400. godišnjicu rođenja grčkog filozofa Aristotela, najznamenitijeg Platonova učenika i učitelja Aleksandra Makedonskog. Aristotelov motrilački dar, iznimno široki znanstveni interesi te duboko filozofsko znanje učinili su ga univerzalnim genijem starog vijeka. Zbog svog neumornog istraživanja i enciklopedijskog znanja, Aristotel je s pravom nazvan „Aleksandrom Makedonskim helenske filozofije“ jer je objedinio i sistematizirao sva helenska znanja kao što je Aleksandar ujedinio tadašnji svijet.
Helenistički svijet
Helenističko razdoblje započelo je osvajanjima Aleksandra Makedonskog 334. g. pr. Kr. i vrijeme je vojne i političke dominacije grčkih Makedonaca na području Mediterana te Bliskog i Srednjeg istoka. Utemeljeno je na ideji povezivanja naroda, religija i svjetonazora u homonoiu, jedinstvo duha i srca gdje će svi narodi živjeti bratski. Iako se danas smatra sintezom grčke i istočnih kultura u kojoj dominira grčka kultura, važno je istaknuti da je grčki utjecaj bio ravnopravan i ništa više helenski negoli perzijski, egipatski ili čak indijski.
Pitagorino učenje – II. dio
Ideja o besmrtnosti ljudske duše bila je temelj pitagorejske filozofije. Njen je cilj bio oslobođenje duše od ciklusa ponovnog rađanja, harmoniziranje tijela i duha kako bi tijelo prestalo biti zaprekom prihvaćanja poruka Višeg Ja. Platon kaže da je Pitagora svojim učenicima prenio poseban model života koji se temeljio na potrazi za istinom i Dobrim pomoću spoznaje koja pročišćava, uzdiže čovjeka i vodi ga sjedinjenju s božanskim.
José Saramago – Vratimo se filozofiji
José Saramago portugalski je književnik, novinar i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1998. godine. Uoči 2000. godine za skup književnika u Oviedu napisao je rad Koji bi bili ciljevi za novo tisućljeće?, u kojem poziva čitatelja da se okrene onome što mu donosi sutrašnji dan, da se okrene onom najboljem u sebi i bližnjima, da živi jednostavno, skromno i odgovorno, odnosno da se vrati filozofiji…
Zagonetne kamene kugle
Fenomen kamenih kugli poznat je u više zemalja svijeta. Konkrecije i sferoliti nastali su prirodnim putem. Petrosfere su napravljene ljudskom rukom, a najpoznatije su kostarikanske i škotske. Iako ne znamo tko ih je izradio i čemu su služile, bez obzira na to jesu li djelo prirode ili čovjeka, primjer su veličanstvene ustrajnosti, truda i strpljenja.
Prijateljstvo je najviše među dobrima.
Jer dobar čovjek, postavši prijateljem,
postaje dobro svom prijatelju.
Kad su ljudi prijatelji, ne treba im pravednosti;
kad su pravedni, treba im prijateljstvo.Aristotel, Nikomahova etika
