Marko Aurelije – Nova Akropola

Umijeće primjene stoicizma

Categories: Filozofija|Tags: 03-2024, Alain Impellizzeri, bestseleri, Daniela Devčić, društvene mreže, Epiktet, Instagram, Marko Aurelije, mudrost stoika, nutarnji potencijal, razum, Seneka, stoa, volja, X, YouTube, Zenon Kitijski|

U posljednjem desetljeću upadljivo je oživjelo zanimanje za stoičku filozofiju. To se pripisuje njezinim praktičnim životnim savjetima koji nude oslonac u nesigurnom vremenu u kakvom živimo. Stoicizam je vježba stabilnosti, buđenja unutarnjih snaga i dubljeg promišljanja koje nas povezuje sa životom u cjelini. Živjeti u skladu sa stoičkim učenjem znači usredotočiti se na ono na što možemo utjecati, a to su naši postupci, reakcije, ponašanje, uz razvijanje strpljivosti i dobrohotnosti, što vodi spokojnom i sretnom životu.

Prije svega budi dobar

Categories: Filozofija|Tags: 07-2023, apatija, dužnost, Epiktet, etika, filozofija življenja, filozofska škola, Gilad Sommer, Helvidije Prisk, ideali, ideja dobrote, kriza, Laura Tenodi, ljudska psiha, Marko Aurelije, nutarnji ratnik, odgovornost, pohlepa, povijest čovječanstva, Rasprave, savjest, Senat, stoa, stoici, stoicizam, unutarnji svijet, Vespazijan, Zenon, životna iskušenja|

Nevidljivi uzroci krize vidljive u svim segmentima života nalaze se u samom čovjeku. Kriza je poticaj za traženje izlaza i promjene, i zato se iznova pitamo: kako živjeti dobrim, ispravnim životom? Najpraktičniji filozofski odgovor dali su stoici: odgovorno ispunjavajući vlastite dužnosti na najbolji mogući način. Nemamo kontrolu nad vanjskim okolnostima i ne možemo kontrolirati tuđe postupke, ali možemo svoje, ravnajući se po vlastitoj savjesti. Želimo li bolji svijet, sami moramo postati bolji ljudi.

Pažnja

Categories: Psihologija|Tags: 01-2023, Buddha, budna pažnja, budnost, dužnost, emocionalna stanja, evolucija, faraon, humanija priroda, iluzije, inercija, iskustvo, kanal komunikacije, kobra, kriterij vrijednosti, Marijana Starčević Vukajlović, Marko Aurelije, motivi, nagonska priroda, nehotična pažnja, nesvjesno, niža, nutarnji svijet, osjećaji, osjetila, pasivno, podražaji, potrebe, Psiha, razina svijesti, refleksi, selektivnost pažnje, snaga volje, spontana pažnja, spoznaja, svijest, vanjski svijet, viša, vježba koncentracije, voljna pažnja, želje|

Svaki novi korak čovjekova razvoja tijekom njegova dugog postojanja potaknula je pažnja. Pažnjom u svijest unosimo sadržaje vanjskog i nutarnjeg svijeta. Ono na što ne obraćamo pažnju ostaje izvan polja naše svijesti. Prema tradicijama, čovjek je na polovici puta svoje evolucije i još mnogo toga treba naučiti i spoznati. Pritom je ključno razvijanje voljne pažnje kojom osvještavamo vlastito djelovanje, učimo iz iskustva, mijenjamo se, pretvaramo mane u vrline, neznanje u znanje, animalnog čovjeka u ljudsko biće.

Filozofija VUCA svijeta

Categories: Aktualno|Tags: 12-2021, Ambiguity, Aristotel, biotehnologija, budistička filozofija, Complexity, domino efekt, Dvosmislenost, filozofija, Julian Scott, Keats, Marko Aurelije, Melanija Rogar, Neizvjesnost, Nestalnost, Oda slavuju, pandemija Covid-19, Platon, potrošačko društvo, Robert Burns, Simone de Beauvoir, Složenost, umjetna inteligencija, Uncertainty, Volatility|

Nestalan, neizvjestan, složen i dvosmislen svijet značenje je akronima VUCA kojim je američka vojska okarakterizirala svijet po završetku hladnog rata. Akronim je preuzeo poslovni svijet za opis promjenjivog, nepredvidljivog poslovnog okruženja. Ipak, osim rijetkih povijesnih razdoblja mira i blagostanja, svijet je oduvijek takav. Filozofski gledano, on nam je kao takav namijenjen sa svrhom i razlogom, da bismo potražili oslonac u vlastitoj nutrini, prepoznali neprolazne vrijednosti i dokučili smisao Života.

Hadrijanov Rim

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 07-2020, Antinopolis, Antonin Pio, car Hadrijan, Castel Sant'Angelo, Edward Gibbon, Hadrianopolis, Hadrianotherae, Hram Venere i Rima, Marguerite Yourcenar, Marko Aurelije, Moles Hadriani, Panteon, Pax Romana, Pons Aelius, Publius Aelius Hadrianus, Siniša Ninčević, Trajan, Vallum Hadriani, Venera Genetrix, Villa Tivoli|

Car Hadrijan bio je jedan od najsvestranijih rimskih careva, osnivač gradova, reformator, pjesnik, arhitekt, a iznad svega helenofil koji je "mislio i osjećao na grčkom". Povjesničari ga nazivaju jednim od petorice dobrih careva. Za razliku od većine drugih careva koji su stolovali u Rimu, Hadrijan je posjetio sve značajnije gradove starog svijeta u pratnji arhitekata i poznavatelja umjetnosti. Nadahnut viđenim, dao je podignuti građevine koje nose prepoznatljivo obilježje hadrijanskog klasicizma.

Stoički vodič kroz naše emocije

Categories: Filozofija|Tags: 03-2019, afekti, boulesis, chara, epithumiai, eulabeia, filozofija, Gilad Sommer, hêdonê, Krešimir Andjel, lupê, Marko Aurelije, osjećaji, phobos, psihologija, Seneka, stoici|

Stoički vodič kroz emocije vodič je za sretan život jer cilj je stoika usmjeriti čovjeka prema ispravnom životu i sreći. Glavna prepreka tome jesu upravo emocije ili nezdrave strasti koje nas vode djelovanju protiv vlastitog dobra. Stoici naglašavaju potrebu za ovladavanjem strasti razumom, za oslobađanjem od krivih predodžbi te gajenjem pozitivnih emocija poput radosti, obazrivosti i dobre volje. Za ostvarenje tog cilja potrebno se voditi našim nutarnjim vladajućim dijelom i djelovati u skladu s ispravnim prosudbama.

U potrazi za srećom

Categories: Psihologija|Tags: 09-2015, Ariana Deranja, Epiktet, Marko Aurelije, Plotin, potraga za srećom, Seneka, sreća|

Biti sretan težnja je svakog čovjeka koja se često povezuje s materijalnim blagostanjem i udobnosti. No, osnovno obilježje istinske sreće je nutarnji mir koji proizlazi iz usklađenosti naših materijalnih i duhovnih potreba te oslanjanja na ono trajno, na ono što potiče u nama stabilnu i trajnu sreću.

Marko Aurelije – “Misli”

Categories: Ex libris|Tags: 04-2015, car, dnevnik, filozof, Marko Aurelije, Meditationes, Rimsko Carstvo, stoička filozofija, Vesna Bosnar|

Stoička filozofija važna je karika u povijesti zapadne misli, a jedno od njezinih najvažnijih djela su Misli Marka Aurelija. To djelo nije bilo namijenjeno objavljivanju i tim više ulijeva poštovanje susret s jednostavnim, skromnim, iskrenim mislima koje je jedan rimski car i filozof upućivao sam sebi, s dubokim uvjerenjem i razumijevanjem uloge i odgovornosti čovjeka.

Epiktet – slobodni rob

Categories: Filozofija|Tags: Biljana Popović, broj 49, Enchiridion, Hadrijan, Marko Aurelije, Muzoije Ruf, poteškoće, Rim, sloboda, stoici|

Iako rođen kao rob, stoički filozof Epiktet smatrao se slobodnim jer je za njega sloboda nutarnje stanje koje omogućuje dostojanstven život. Uglavnom je podučavao kroz razgovore. Njegova je škola stekla velik ugled u helenskom svijetu, a učenici su mu bili čak i carevi Marko Aurelije i Hadrijan.