psihologija – Nova Akropola

Osjećaj za vrijednosti

Categories: Aktualno|Tags: "divljak", 11-2024, civilizirano društvo, dijete, djetinjstvo, dužnost, filozofija, harmonija, ideal ahimse, indijski narod, istina, Ivančica Krivdić, književnost, koncept Dharme, konformizam, kriteriji, kulturna povijest, ljepota, ljestvica vrijednosti, ljudska povijest, ljudska svijest, moralni zakoni, motivi, nenasilje, Nilakanta Sri Ram, običaji, obnova vrijednosti, obrazovanje djeteta, odanost, ponašanje, pravda, priroda, prolazno, Propovijed na gori, psihologija, red, religijsko-društveni kodeks, sloboda, sloboda mišljenja, svjetski rat, trajna sreća, trajno, uljudnost, vjeroispovijesti, zakon, zakoni prirode|

Ubrzani materijalistički način života doveo je do zaborava bitnih ljudskih vrijednosti, no prepoznate kao takve ili ne, vrijednosti postoje u svakom društvu. One su u temeljima misli, motiva i ponašanja ljudi, vidljive su iz načina života. Vrijednosti divljaka razlikuju se od onih civiliziranog čovjeka, a sam ljudski napredak očituje se kroz vrijednosti koje motiviraju njegovo djelovanje. Temeljne vrijednosti usmjeravaju naš život poput kolosijeka kojim ljudska duša putuje ususret samoj sebi i vječnosti

Retorika – Umijeće vođenja duše

Categories: Filozofija|Tags: 09-2024, Agora, Ahilej, akropola, Alkibijad, Aristid, Aristotel, Branko Zorić, Brutus (Brut), Ciceron, De oratore (O govorniku), Demosten, dijalektika, Eneida, estetika, Fedar, filipike, filozof, filozofija, glasnogovorništvo, Gorgija, govor, govornik, gramatika, Hektor, Hipija, Homer, informatičke tehnologije, Institutio oratoria (Obrazovanje govornika), komunikacijska znanost, komunikologija, komunikolozi, konzumerizam, lingvistika, lobiranje, logika, Mahabharata, manipulacija, Marko Fabije Kvintilijan, mediji, medijski studiji, moralnost, Odisej, Orator (Govornik), Periklo, Platon, Pniks, pregovaranje, Prodik, Protagora, Psiha, psihagogija, psihologija, Ramayana, retori, samokontrola, skepticizam, sociologija, sofisti, Sokrat, sv. Augustin, Temistoklo, umjetne potrebe, urbanitas, Vergilije, vještina uvjeravanja|

Retorika je od vremena antičke Grčke do kraja 19. stoljeća bila sastavni dio humanističkog obrazovanja. Kada se koristila u plemenite svrhe, budila je čovjekovu uspavanu dušu i poticala ga na dobro. U protivnom je postajala sredstvo obmane. Najplemenitiji izraz dao joj je Sokrat koji je svojim govorima poticao Atenjane na preispitivanje i upoznavanje samih sebe, te na traženje odgovora na pitanje kako treba živjeti.

Mitska povijest čovječanstva

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 12-2023, anđeli, Ararat, Aristofan, Atlantida, Biblija, Bochica, bog Višnu, bog-heroj Tohil, bogovi, božanski kraljevi, bratstvo, četiri sunca, Chibchacum, Chibche, ciklična evolucija, civilizacija, civilizacije, Deukalion, divovska rasa, Dugina Zmija, Edenski raj, evolucija svijesti, ezoterijska povijest, Formorios, globalna katastrofa, Gospodar divova, Gozba, Heraklo, heroji, Heziod, Horus, Husheng, Inke, Jahve, Jamir, Joško Dvornik, Julian Scott, Kavkaz, kozmička anakonda, kralj Arthur, Kronos, Kukulkan, Kula babilonska, ljama, majanska civilizacija, Manu, Matarisvan, Max Fauconnet, mit o Atlasu, mitologija, mitovi, mitska era, Naga, Noa, Olimp., opći potop, Otris, Oziris, Pachacamac, Parnas, Platon, povijesne ere, pretpovijest čovječanstva, Prometej, psihologija, Ra, rase, religija, Saoshyanti, Sekhmet, Sin Sunca, Spasitelj, suživot, Titani, tradicija, Tuath de Danaan, Tuisto, Tullan, Tupi Indijanci, Viracocha, Yanomami, Yukatan, Zeus, zlatno doba, zmije-kraljevi, znanost|

U mitovima s različitih krajeva svijeta pronalazimo ponavljajuće obrasce i upadljive podudarnosti. Ponajprije se to odnosi na mitove o općem potopu, o herojima utemeljiteljima gradova, o božanskim pomagačima koji su ljude naučili različitim umijećima, o zlatnom dobu čovječanstva itd. To sugerira ideju da se radi o stvarnim događajima koji su toliko snažno utjecali na svijest čovječanstva da su ih zabilježile sve tradicije. Ti tragovi iz dubina vremena pomažu nam rekonstruirati daleku prošlost čovječanstva, ali i naslutiti budućnost.

Empatija – dragocjena ljudska kvaliteta

Categories: Psihologija|Tags: 07-2023, Aristotel, brahmavihare, budizam, daya, duboka empatija, emocije, emocionalna empatija, filozofija, intersubjektivnost, Kant, kognitivna empatija, kršćanstvo, Martin Buber, međuljudski odnosi, mentalno zdravlje, milosrđe, Nikša Đerek, Platon, plitka empatija, prosvjetljenje, psihologija, razum, religija, simpatija, suosjećanje|

Pojam empatije, aktualiziran krizom kroz koju prolazimo, označava suosjećanje kao sposobnost uživljavanja u emocionalna stanja, mišljenje i ponašanje drugih ljudi. Suosjećanje nalazimo u središtu svih religijskih i etičkih tradicija koje nalažu da postupamo prema drugima onako kako želimo da se postupa prema nama. Djelotvorno suosjećanje olakšava dublje povezivanje i razumijevanje drugih, a time i nas samih, ključ je suživota i ostvarenja čovjekove ljudskosti.

Osmijeh

Categories: Psihologija|Tags: 06-2023, komunikacija, otvorenost, prihvaćanje, psihologija, razumijevanje, Silva Deak, smirenost, stanje svijesti, sudbina, unutarnje sazrijevanje, vještina, vježba|

Osmijeh izaziva zanimanje znanstvenika i predmet je brojnih studija koje potvrđuju njegovu snažnu povezanost s pozitivnim emocijama. Iskreni osmijeh ništa ne košta, a ima čudesan učinak u međuljudskim odnosima, čak i na daljinu! Pokazatelj je dobrodošlice i prihvaćanja drugih poput otvorenih vrata. Zato ga vrijedi vježbati, a sama vježba nas mijenja na bolje. Smijući se i kad nam se plače, utječemo na podizanje vlastitih stanja svijesti i vježbamo razumijevanje i prihvaćanje vlastite sudbine.

Parsifal

Categories: Glazba|Tags: "Muzika preobražaja", "sakralna muzička drama", 11-2022, Amfortas, antičko kazalište, čarobnjak Klingsor, čuvari Gralova dvorca, drama budućnosti, germanski mitovi i legende, glazba, glazbena forma, Gralov vitez, grčka kultura, grčka tragedija, Gurnemanz, iskupljenje, kralj, Kundry, lajtmotivi, legenda o Gralu, libreto, Lohengrin, Majstori pjevači, mit, Nataša Žaja, obnova, opera, Opera i drama, Prsten Nibelunga, psihologija, Rajnino zlato, reforma opere, Richard Wagner, samilost, Siegfried, simboli, skandinavski mitovi i legende, srednjovjekovni epovi, sumrak bogova, sveto koplje, Tannhäuser, Titurel, Tristan i Izolda, Ukleti Holandez, umjetničko djelo, uvertira, vitezovi, Walküra, Wolfram von Eschenbach|

Richard Wagner svoju je operu Parsifal nazvao "sakralnom muzičkom dramom". U njoj objedinjuje tekst, glazbu i scensku radnju u težnji da po uzoru na antičko kazalište gledatelja učiniti sudionikom drame. Radnja se zasniva na mitu o vitezovima Okruglog stola i svetom Gralu te vječnom sukobu između dobra i zla. Podlegavši kušnji, ranjeni kralj ne može obavljati dužnosti čuvara Grala pa ni očuvanja mira i pravde u kraljevstvu. Čist i prostodušan Parsifal pomoći će uspostavi narušene harmonije i postati čuvar svetog Grala.

C. G. Jung – Čovjek koji je “vratio” simbole

Categories: Simbolizam|Tags: 10-2022, alkemija, anima mundi, arhaične psihičke komponente, arhetipovi, arhetipska psihologija, Aurora Consurgens, Bollingen., četverokut, Duševni problemi današnjice, individuacija, individualna psiha, kolektivno nesvjesno, krug, Liber librum aperit, mandala, mehanizmi potiskivanja, mitski čovjek, nesvjesno, Ninočka Lapuh, nutarnji život, Odnos između Ja i nesvjesnog, Platon Timej, Psiha, psihijatrija, psihoanalitičar, psihologija, Psihologija i alkemija, Psihologija i religija, Richard Wilhelm, Sigmund Freud, simboli, Simbolika duha, Snovi, Studija o arhetipovima, Tajna zlatnog cvijeta, transformacija, Tumačenje snova|

Psiholog i psihijatar Carl Gustav Jung sam se nazivao istraživačem zagonetke ljudske duše. Tim tragom, proučava filozofiju, religiju, različita stara učenja i utemeljuje arhetipsku psihologiju. Otkriva da je nesvjesni dio čovjekova života ništa manje stvaran od svjesnog, te da iz kolektivno nesvjesnog potječu urođeni obrasci ponašanja ili arhetipovi. Posrednici između te dvije stvarnosti jesu simboli. Jung ističe važnost simbola u osvještavanju i oslobađanju od nesvjesnog na putu čovjekova nutarnjeg odrastanja i samospoznaje.

Erich Fromm: Umijeće ljubavi

Categories: Ex libris|Tags: "velika ljubav", 09-2022, Delfi, Dragan Savović, emocije, idolatrijska ljubav, moda, objekt ljubavi, osjećaji, privlačnost, psihologija, smisao ljubavi, tipovi ljubavi, zaljubljenost|

Psihoanalitičar i filozof Erich Fromm u djelu Umijeće ljubavi sveobuhvatno istražuje temu ljubavi i raskrinkava stereotipe. Razlikuje zrele od nezrelih oblika ljubavi. Ako čovjek voli samo jednu osobu, a ravnodušan je prema svima drugima, to naziva pseudoljubav. Čovjek ne može istinski voljeti drugu osobu ako ne voli cijelo čovječanstvo, uključujući sebe. Zrela ljubav doživljaj je jedinstva sa svim ljudima, to je za njega vrlina o kojoj govore svi veliki religijski i filozofski sustavi. To je umijeće za čiji je razvoj potrebno znanje i trud.

Svijest

Categories: Psihologija|Tags: 06-2022, Ana Jončić, buđenje svijesti, drevna tradicija, evolucija čovjeka, impulsi, labirint, Marijana Starčević Vukajlović, mentalni i emocionalni automatizmi, Minotaur, mitski heroj, niže i više ja, nutarnja transformacija, osvještavanje, Psiha, psihologija, središte svijesti, Tezej, uzdizanje svijesti, vidljive i nevidljive dimenzije čovjeka, volja, znanost o duši|

Drevne tradicije definiraju svijest kao polazište, proces i cilj evolucije svakog živog bića. Od svih živih bića na Zemlji čovjek ima najrazvijeniju svijest pa se ipak nalazi tek u jednoj od etapa razvoja svoje ljudske svijesti. Razvoj čovjeka podrazumijeva buđenje svijesti kroz svakodnevne kušnje koje vode nutarnjoj transformaciji. Širenje svijesti uključuje voljni napor koji oživljava i pokreće sve njegove dimenzije i harmonizira ih. Njegovo djelovanje tada postaje ispravno i očituje pravu prirodu čovjeka.

Inicijacija

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 01-2022, antička filozofija, arhetip, arhetipske slike, arturijanski mitovi, C. G. Jung, desakralizirani svijet, eleuzinski misteriji, inicijacijska iskušenja, inicijacijski put, inicijatska smrt, inicijatski obredi, kozmos, kulturna antropologija, legende o Gralu, makrokozmos, mit, mit o Demetri i Kori, mit o Ozirisu, mitologija, moderno društvo, neofit, obredi sazrijevanja, orfički misteriji, Petar Bujas, profano, psihologija, sakralno, samotrački misteriji, simboli, stari svijet, tradicionalno društvo|

Moderno društvo, okupirano materijalnim napretkom, živi u osiromašenom, desakraliziranom kozmosu u kojem nema inicijacije pa niti znanja o onom bitnom. Inicijacija kao most između profanog i sakralnog u tradicionalnim je društvima imala izuzetno važnu ulogu. Smatrali su je načinom približavanja čovjeka vlastitoj biti i biti svijeta koji ga okružuje. Gotovo svi veliki filozofi, umjetnici, znanstvenici bili su inicirani te tako upućeni u svrhu i smisao života, a taj duboki uvid progovarao je kroz njihovo stvaralaštvo.