psihologija

Stanislavski – glumom do istine

Konstantin Stanislavski, ruski režiser, glumac i teatrolog, istaknuta je ličnost glumačke umjetnosti XIX. i XX. stoljeća. Teatralna gluma njegova vremena koja je gotovo karikirala ljudska stanja i emocije nagnala ga je na uvjerljivo prikazivanje ljudskog iskustva. Razvio je umjetnost proživljavanja koja je zahtijevala uranjanje u djelo i lik te produbljenu psihološku interpretaciju da bi se poruke što bolje prenijele publici i potaknule njezin odziv. Metoda Stanislavskog imala je golemi odjek i promijenila je glumačku tehniku širom svijeta.

Usudi se živjeti u harmoniji

Život pod pandemijskim ograničenjima bio je pun izazova, ali i prilika. Prilika da se zaustavimo i poslušamo naš nutarnji glas, preispitamo vlastite stavove i postupke, zapitamo se koliko smo zadovoljni svojim načinom života. Prilika uvidjeti potrebu za vanjskim i nutarnjim promjenama i novim životnim smjerom koji uključuje više altruizma i harmonije, a koji zauzvrat pružaju neočekivani izvor sreće.

Jesu li nutarnji i vanjski mir mogući?

Odsustvo mira obilježje je modernog svijeta i čovjeka. Za mir u svijetu ključan je mir u čovjeku. Za to je potrebno uskladiti misli, osjećaje, riječi i djela te slijediti ono što smatramo ispravnim. Pronalaženju nutarnjeg mira pomaže promatranje Prirode da bismo uvidjeli da je sve stvoreno povezano i dio božanskog plana te da svatko ima svoj put, svoj način postojanja i izražavanja. To uklanja nerazumijevanje i vodi izgradnji mirnog suživota s drugim ljudima i svime stvorenim.

Motivacije

Svatko ima nešto što ga pokreće, motivira prema ostvarenju određenog cilja. Motivacija se smatra ključem uspjeha, a nedostatak ili gubitak motivacije razlogom neuspjeha. Ako naša motivacija ovisi o vanjskim poticajima i drugim ljudima, nestabilna je i prolazna. Ako je ukorijenjena u vrijednostima koje smo svjesno usvojili i kojima težimo, bez obzira na prepreke ili nagrade, vodi plemenitom cilju. Prolazne motivacije treba pretvoriti u neprolazne, koje dolaze iz čovjekove stvarne biti i daju mu krila za njegovo potpuno ostvarenje.

Čovjekove želje

Želja je pokretač čovjekova života, ona vodi i usmjerava njegovo djelovanje. Čovjekove su želje dvosmjerne: on želi prolazne materijalne stvari, ali i duhovne. Postoje različite prepreke koje onemogućuju ispunjavanje naših osobnih želja što vodi frustraciji, agresiji, depresiji. No, uistinu human način života podrazumijeva nadilaženje osobnih želja te djelovanje za dobrobit drugih živih bića. Takav način života pokreće prirodna potreba i volja, a ne želja za ugodom.

Pažnja i pet osjetila

Naša osjetila su prozori kroz koje dolazimo u dodir sa svijetom oko nas. Preko osjetila primamo razne izvanjske podražaje što vodi opažanju, doživljaju i upoznavanju svijeta. No, o pažnji ovisi koliko ćemo biti svjesni našeg okruženja jer pažnja prati sve podražaje te usmjerava naše misaone aktivnosti. Ono na što ne obraćamo pažnju ostaje izvan polja naše svijesti. Kada je pažnja budna, ona oplemenjuje osjete, daje im visinu, dubinu i širinu, omogućujući nam približavanje samoj biti svega.

Stoički vodič kroz naše emocije

Stoički vodič kroz emocije vodič je za sretan život jer cilj je stoika usmjeriti čovjeka prema ispravnom životu i sreći. Glavna prepreka tome jesu upravo emocije ili nezdrave strasti koje nas vode djelovanju protiv vlastitog dobra. Stoici naglašavaju potrebu za ovladavanjem strasti razumom, za oslobađanjem od krivih predodžbi te gajenjem pozitivnih emocija poput radosti, obazrivosti i dobre volje. Za ostvarenje tog cilja potrebno se voditi našim nutarnjim vladajućim dijelom i djelovati u skladu s ispravnim prosudbama.

Sindrom panike – I. dio

Strah je mehanizam upozorenja koji sva naša osjetila stavlja u stanje pripravnosti za obranu. On naše reakcije može aktivirati ili inhibirati, što je slučaj kod panike koja paralizira sposobnost rasuđivanja. Tada reagiramo instinktivno, poput životinje, što se svodi na reflekse bijega ili agresije. Humanizacija se sastoji u upravljanju našim strahovima koje trebamo prepoznati i prihvatiti, što znači kanalizirati izazove života.

C.G. Jung – Životna prekretnica

Švicarski psiholog, psihijatar i psihoanalitičar C. G. Jung u svom predavanju objavljenom pod naslovom Životna prekretnica govori o procesu rasta i razvoja čovjekove ličnosti kroz mnogobrojna iskustva i drame života do ostvarenja zrelosti i cjelovitosti. Upozorava na značajnu prekretnicu koja nastupa sredinom čovjekova života i nosi mogućnost ostvarenja čovjeka kroz odrastanje i sazrijevanje u psihičkom i duhovnom smislu. U tom procesu koji Jung naziva individuacijom ključna je svijest koja poput Sunca rastjeruje tamu, razotkriva dublje značenje našeg života i vodi nas samoostvarenju.

Kako biti siguran u sebe

Sigurnost u sebe gradi se i razvija tijekom cijelog života. Kroz različite životne situacije upoznajemo vlastite slabosti, ali i snagu, što s vremenom dovodi do samopouzdanja. Svatko od nas može se mijenjati, ali promjena uvijek dolazi iznutra. To nitko ne može učiniti umjesto nas.