Homo sapiens – Nova Akropola

Uloga religije u kulturi i povijesti

Categories: Antropologija|Tags: 'religare', 'slobodne umjetnosti', 01-2023, čovjekova duhovna priroda, Doba bogova, duhovna vitalnost, duhovnost, globalna kultura, Homo religiosus, Homo sapiens, ideja svetog, Iva Sladović, Julian Scott, Kriza zapadnog obrazovanja, kršćanska kultura, Mircea Eliade, povjesničar Christopher Dawson, tehnološki napredak, tolerancija, totalitarizam, zapadna kultura, znanost|

Za veći dio zapadnog svijeta religija je stvar prošlosti. No, britanski povjesničar Christopher Dawson ističe da je "religiozni instinkt" dio ljudske prirode i da je religija jedna od velikih pokretačkih sila povijesti te ključni čimbenik u usponu i padu civilizacija. Svjetske religije smatra duhovnim cestama koje su vodile čovječanstvo kroz povijest. Tvrdi da društvo koje izgubi svoju religiju prije ili kasnije izgubi svoju kulturu; civilizacija koja se liši svoje duhovne hrane ostaje bez duhovne vitalnosti i osuđena je na propast.

Sakralna geografija – dinamička veza između neba i zemlje

Categories: Antropologija|Tags: 08-2022, Fernand Schwarz, Gilbert Durand, hominizacija, Homo religiosus, Homo sapiens, Homo symbolicus, imaginacija, jezik mitova, kozmos, Leroi-Gourhan, ljudska svijest, metalingvistički jezik, Mircea Eliade, mitska geografija, nous, ontologija, psyche, razum, sakralno, soma, sveto i profano, svjesno i nesvjesno|

Sakralna geografija oslanja se na temeljni kozmogonijski mit koji prenosi model stvaranja univerzuma od prvotnih vremena naovamo. Unatoč razlikama u predajama, mit sadrži sliku središta svijeta koje povezuje ono što je gore s onim što je dolje, poput osi svijeta zahvaljujući kojoj je sve povezano i živi. To je činilo jezgru vjerovanja tradicionalnih društava čiji je materijalni svijet bio uređen po uzoru na mitsku geografiju. Čovjek je uz pomoć sakralne geografije proživljavao iskustvo svetog i bio povezan s univerzumom.

Zagonetke kamenog doba

Categories: Tragom prošlosti|Tags: "Kult medvjeđe lubanje", 02-2022, aurignacijska kultura, Bacho Kiro, Dolni Vestonice, Enlene, globalno zatopljenje, gravetijanska, Hohlenstein-Stadel, Homo erectus, Homo sapiens, Ivančica Krivdić, Kostenski, La Madeleine, Le Mas d'Azil, Le Moustier, ledeno doba, lovci kamenog doba, magdalenijanska kultura, Mezhirich, musterijanska kultura, Mzin, neandertalac, neolit, oledba, paleolit, Pavlov, Perigordi, Petrkovice, Predmosti, Salzgitter-Lebenstadt, Shanidar IV., solutreanska, špiljski čovjek, Venera, Venera iz Brassempouya, Vogelherd, Zmajeva jama|

Donedavno se smatralo da je čovjek kamenog doba izrađivao oružje i oruđe od kamena te da je živio u špiljama zbog čega je nazvan špiljskim čovjekom. Također se vjerovalo da nije posjedovao tehnološka znanja i vještine niti poznavao umjetnost i duhovnost. Otkrića iz posljednjeg desetljeća 20. stoljeća donose novu sliku ljudske prapovijesti. Sada znamo da je čovjek kamenog doba imao umjetnost visoke estetike i posjedovao kultove, najrazličitija znanja i tehnološke vještine. Nova otkrića polako mijenjaju uvriježene stavove.