Homo religiosus – Nova Akropola

Uloga religije u kulturi i povijesti

Categories: Antropologija|Tags: 'religare', 'slobodne umjetnosti', 01-2023, čovjekova duhovna priroda, Doba bogova, duhovna vitalnost, duhovnost, globalna kultura, Homo religiosus, Homo sapiens, ideja svetog, Iva Sladović, Julian Scott, Kriza zapadnog obrazovanja, kršćanska kultura, Mircea Eliade, povjesničar Christopher Dawson, tehnološki napredak, tolerancija, totalitarizam, zapadna kultura, znanost|

Za veći dio zapadnog svijeta religija je stvar prošlosti. No, britanski povjesničar Christopher Dawson ističe da je "religiozni instinkt" dio ljudske prirode i da je religija jedna od velikih pokretačkih sila povijesti te ključni čimbenik u usponu i padu civilizacija. Svjetske religije smatra duhovnim cestama koje su vodile čovječanstvo kroz povijest. Tvrdi da društvo koje izgubi svoju religiju prije ili kasnije izgubi svoju kulturu; civilizacija koja se liši svoje duhovne hrane ostaje bez duhovne vitalnosti i osuđena je na propast.

Sakralna geografija – Posvećivanje prostora: Osnivanje hramova i gradova

Categories: Antropologija|Tags: 09-2022, akropola, arhetip središte, axis mundi, ceremonija središta, Cuzco, Demijurg, feniks, Fernand Schwarz, hijerofanija, Homo religiosus, Hram predaka, imago mundi, kaos, kozmiciranje prostora, kozmičke i teluričke energije, kozmičko stablo, kozmizacija svijeta, kozmogonijski mit, kozmos, kralj-svećenik, kvadrat i krug, magični kvadrat, Menes, mezokozmos, Minos, Mircea Eliade, mundus, nebeska hijerarhija, Noina arka, obredi orijentacije, obredi osnivanja, obredna središta, os svijeta, prirodna svetišta, profani prostor, prvobitni humak, ptica Ben-Ben, pupak svijeta, roma quadrata, Romul i Rem, sakralni prostor, simbol stabilnosti, slika svijeta, središte orijentacije, sveti stup, sveto vrijeme, Tenochtitlan, tradicionalna društva, transcendentni svijet, vertikalna os, yang i yin|

Prvi gradovi nastali su na mjestima prirodnih svetišta. Osnivač grada prvo bi ceremonijom središta ustanovio srce grada, mjesto u kojem su koncentrirane vitalne snage prirode. Nastavio bi obredom orijentacije te potom brazdom označio granicu grada. Na kraju bi ceremonijom ophodnje obišao sve u krug. Time je prostor postajao uređen i svet te je ustanovljena vertikalna os koja povezuje čovjeka s njegovim nebeskim korijenima. Ta se veza kasnije slavila na svetim mjestima u određenim trenucima utvrđenim kalendarom.

Sakralna geografija – dinamička veza između neba i zemlje

Categories: Antropologija|Tags: 08-2022, Fernand Schwarz, Gilbert Durand, hominizacija, Homo religiosus, Homo sapiens, Homo symbolicus, imaginacija, jezik mitova, kozmos, Leroi-Gourhan, ljudska svijest, metalingvistički jezik, Mircea Eliade, mitska geografija, nous, ontologija, psyche, razum, sakralno, soma, sveto i profano, svjesno i nesvjesno|

Sakralna geografija oslanja se na temeljni kozmogonijski mit koji prenosi model stvaranja univerzuma od prvotnih vremena naovamo. Unatoč razlikama u predajama, mit sadrži sliku središta svijeta koje povezuje ono što je gore s onim što je dolje, poput osi svijeta zahvaljujući kojoj je sve povezano i živi. To je činilo jezgru vjerovanja tradicionalnih društava čiji je materijalni svijet bio uređen po uzoru na mitsku geografiju. Čovjek je uz pomoć sakralne geografije proživljavao iskustvo svetog i bio povezan s univerzumom.

Značaj simbola – temelja humanoga reda

Categories: Simbolizam|Tags: 10-2021, demens, Ernst Cassirer, Fernand Schwarz, filozofija, Franko Maglica, Homo barbaricus, Homo religiosus, Mircea Eliade, mit, religijska antropologija, sapiens, simbol, svetost|

Ohrabren uspjehom znanosti i tehnologije i prenaglašavajući važnost razuma, moderni je čovjek sustavno odstranio sveto. Svijet je postao – svjetovan, a životu i čovjeku oduzeta je duhovna dimenzija. No, čovjek je istovremeno racionalan i intuitivan. Zaborav vlastitih duhovnih korijena doveo je do duboke krize identiteta i dezorijentiranosti. Simboli i mitovi koji povezuju vidljivu i nevidljivu stvarnost pružaju čovjeku mogućnost obnoviti višedimenzionalnu sliku svijeta, razotkrivajući mu ujedno njegovu sudbinu.