10-2021 – Nova Akropola

Arhetipovi i simboli C. G. Junga

Categories: Psihologija|Tags: 10-2021, analitička psihologija, anima, animus, arhetipovi, ekstrovert, introvert, jastvo, kolektivno nesvjesno, Marta Marić, persona, Psiha, simboli, sjena, tipologija ličnosti|

Carl Gustav Jung, švicarski psiholog i psihijatar, začetnik tzv. analitičke psihologije, dao je veliki doprinos proučavanju psihe kao cjeline svjesno-nesvjesnih sadržaja koji se međusobno dopunjuju. Jung ističe ulogu nesvjesnog i upoznaje nas sa simbolima putem kojih se ono nesvjesno izražava. Pomoću simbola dolazimo do njihovih arhaičnih korijena – arhetipova ili obrazaca ponašanja pohranjenih u kolektivnom nesvjesnom. Osvještavajući nesvjesno upoznajemo sami sebe što nam pruža mogućnost živjeti svjesniji i sretniji život.

Značaj simbola – temelja humanoga reda

Categories: Simbolizam|Tags: 10-2021, demens, Ernst Cassirer, Fernand Schwarz, filozofija, Franko Maglica, Homo barbaricus, Homo religiosus, Mircea Eliade, mit, religijska antropologija, sapiens, simbol, svetost|

Ohrabren uspjehom znanosti i tehnologije i prenaglašavajući važnost razuma, moderni je čovjek sustavno odstranio sveto. Svijet je postao – svjetovan, a životu i čovjeku oduzeta je duhovna dimenzija. No, čovjek je istovremeno racionalan i intuitivan. Zaborav vlastitih duhovnih korijena doveo je do duboke krize identiteta i dezorijentiranosti. Simboli i mitovi koji povezuju vidljivu i nevidljivu stvarnost pružaju čovjeku mogućnost obnoviti višedimenzionalnu sliku svijeta, razotkrivajući mu ujedno njegovu sudbinu.

Obrazovanje i tehnologija

Categories: Aktualno|Tags: 10-2021, Facebook, Gurpreet Virdee, Heinrich Zimmer, informatika, internet, Josip Matković, komunikacija, obrazovni sustav, Platon, računalne igre, Twitter|

Obrazovanje je postalo nepovratno isprepleteno s tehnologijom koja ima ogromne prednosti u motiviranju mladih. Za svako nastavno područje postoji obilje internetskih stranica, interaktivnih igara i video sadržaja. No, to ima i negativne strane. Mladi izravnu komunikaciju smatraju sve težom, a sve veća zaokupljenost tehnologijom umanjuje im mogućnost dragocjenog boravka u prirodi. Upitno je i jesu li moderne generacije zahvaljujući tehnologiji obrazovanije jer pravo je obrazovanje daleko dublje od prikupljanja informacija.

Stanislavski – glumom do istine

Categories: Umjetnost|Tags: 10-2021, Actors Studio, Čehov, film, Galeb, glumačka umjetnost, Izgradnja lika, kazalište, Konstantin Sergejevič Stanislavski, metodska gluma, Moj život u umjetnosti, Moskovsko umjetničko kazalište, psihologija, Rad glumca na sebi, Stela Zorić, Vladimir Nemirovič-Dančenko|

Konstantin Stanislavski, ruski režiser, glumac i teatrolog, istaknuta je ličnost glumačke umjetnosti XIX. i XX. stoljeća. Teatralna gluma njegova vremena koja je gotovo karikirala ljudska stanja i emocije nagnala ga je na uvjerljivo prikazivanje ljudskog iskustva. Razvio je umjetnost proživljavanja koja je zahtijevala uranjanje u djelo i lik te produbljenu psihološku interpretaciju da bi se poruke što bolje prenijele publici i potaknule njezin odziv. Metoda Stanislavskog imala je golemi odjek i promijenila je glumačku tehniku širom svijeta.

Göbekli Tepe

Categories: Tragom prošlosti|Tags: "Trbušasto brdo", 10-2021, Andrew Collins, arheoastrologija, arhitektura, Deneb, Giulio Magli, kameno doba, Klaus Schmidt, Martin Sweterman, megalitska gradnja, Nevali Çori, prapovijesno nalazište, Şanlıurfe, Sirius, Sjevernjača, T-stupovi, terazzo tehnika, Uliks Šimoković|

Prapovijesno nalazište Göbekli Tepe na jugoistoku Turske stručnjaci nazivaju arheološkim čudom. Nalazište je datirano u najstarije razdoblje ljudske povijesti, kameno doba, doba lovaca-sakupljača, što se ozbiljno kosi s njegovom arhitektonskom kompleksnosti i monumentalnosti. Čini se da Göbekli Tepe predstavlja poglavlje u povijesti za čije postojanje nismo znali. Dok se iskapanja nastavljanju, zagonetke se nižu jedna za drugom, kao i brojne hipoteze o njegovoj funkciji.