Sparta – Nova Akropola

Tok – Psihologija optimalnog iskustva

Categories: Ex libris|Tags: "tok", 09-2026, aktivnost, Apolon, Aristotel, Carl Gustav Jung, Demokrit, Dina Knežević, dokolica, emocije, Fileb, filozof, filozofija, frula, glazba, instinkti, konfucijanska Kina, kontemplacija, kreativnost, kultura, kvaliteta iskustva, lira, mentalna energija, Mihály Csíkszentmihályi, mišljenje, obrazovanje, odlučivanje, Orfej, osjećanje, pamćenje, pan, pažnja, percepcija vremena, Platon, poezija, psihička energija, psihička entropija, psihologija, radost, red, refleksija, religija, ritam, samodisciplina, samokontrola, Sokrat, Sparta, sportaši, sreća, stari Rim, stih, suzvučje, svijest, tehnološki napredak, umjetnici, umjetnost, unutrašnje putovanje, uživanje, viktorijansko doba, znanstvenici, zvučna harmonija|

Mađarsko-američki psiholog Mihály Csíkszentmihályi bavio se istraživanjem sreće i kreativnosti te posebno stanja u kojem se ljudi osjećaju najispunjenijima. Njegovi ispitanici različitih zanimanja opisali su iskustvo potpune predanosti onome što rade, pri čemu se radi s lakoćom i bez napora. Neki su to stanje predočili metaforom vodene struje koja ih nosi pa je tako nastao pojam "tok" (flow), o čemu govori njegova knjiga Flow – očaravajuća obuzetost: psihologija optimalnog iskustva.

Homerova Troja

Categories: Tragom prošlosti|Tags: "odgajatelj Grka", "pjesnik nad pjesnicima", 09-2026, Afrodita, Agamemnon, Ahejci, Ahil, Ajant, Alexander Pope, amfore, Andromaha. Shakespeare, Antika, arheologija, arhitekt Wilhelm Dörpfeld, Aristotel, Atena, Bjelinski, bogovi, brdo Hisarlik, Byron, Dardaneli, Elektra, Eneida, epska tradicija, Eshil, Euripid, Fidija, Filoktet, Giraudoux, Gladstone, Grci, Heinrich Schliemann, Helena, Hera, Herodot, Homerova baština, Homerovi epovi, Homersko pitanje, Ifigenija, Ifigenija na Tauridi, Ifigenija u Aulidi, Ilij, Ilijada, junaci, kralj Menelaj, krateri, kulturni slojevi Troje, Leda, legenda, lingvistička istraživanja, Mala Azija, Neven Svetec, Odisej, Odiseja, Orestija, otok Hij, Paris, Patroklo, pjesme, pjesništvo, Platon, poezija, Prijam, Prijamovo blago, proročanstva, putujući pjevač, Racine, rapsodi, Schiller, škola Homerida, Smirna, Sofoklo, Sparta, sudbina, Sveučilište u Cincinnatiju, Sveučilište u Tübingenu, svjetska književnost, Troilo i Kresida, Troja VI, Troja VIIa, Trojanski konj, Trojanski rat, Trojanskog rata neće biti, Vergilije, Zeus, zlato|

Homera, koji je u antici slavljen kao pjesnik nad pjesnicima i nazivan učiteljem čovječanstva, nemoguće je odvojiti od legende unatoč svim istraživanjima. U epu Ilijada živopisno je opjevao Trojanski rat, a tragom njegovih opisa Heinrich Schliemann je oko dvadeset i pet stoljeća kasnije pronašao Troju. Ipak, još od antike otvorenima ostaju pitanja je li Trojanski rat bio povijesni događaj te je li Homer bio stvarna osoba ili je postojalo više Homera.

Svijet klasične Grčke

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 11-2024, akropola, Aleksandar Makedonski, Antimah iz Kolofona, arhajsko doba, arhitekti Iktinos, arhitektura, aristokracija, Atena, Atenski savez, Delski savez, demokracija, Demosten, društveno-politička uređenja, Eleuzina, entazis, Eshil, estetika, etika, Eubul, Euripid, Fidija iz Atene, filozofska misao, grčka kultura, grčka povijest, grčki polisi, helenističko razdoblje, Herodot, Hipokrat s Kosa, humane vrijednosti, humanizam, idealizacija likova, individua, Jerko Grgić, Kalikrat, kalokagatija, kanoni, kazalište, kiparstvo, koalicija grčkih gradova, kozmički red, kozmos, kralj Filip II., kraljevina, ljepota, medicinski kodeks, Miron iz Atike, misteriji, Muze, nous, oligarhija, Olimpijske igre, paideia, Panijazid iz Halikarnasa, Parmenid iz Eleje, Partenon, Periklo, Perzijanci, perzijski ratovi, Perzijsko Carstvo, Pindar iz Beotije, Platon, Poliktet iz Arga, politeii, političke borbe, prirodni zakoni, proporcija, renesansa, simetrija, Sirakuza, sofisti, Sofoklo, Sokrat, Sparta, sustav obrazovanja, suzdržani sklad, Temistoklo, timokracija, Timotej iz Mileta, tiranija, Tukidid, umjetnost, zlatni rez|

Klasično razdoblje Grčke označava puni procvat grčke kulture na umjetničkom, filozofskom i znanstvenom planu. Utemeljena na čvrstim i jasnim pravilima, klasična remek-djela harmonično objedinjuju estetske i etičke vrijednosti te odišu pravom mjerom, redom, skladom i ljepotom. Ona potiču na dobro i lijepo i do danas su nam ostala svjetionik i putokaz. Stvarni uzroci tog blistavog procvata sežu u arhajsko doba i izviru iz jedinstvenog, univerzalnog vrela koje nadahnjuje sva bezvremena djela.

Harite – Zeusove kćeri

Categories: Mitologije|Tags: 06-2024, Aglaja, Anteja, Apolonov hram, Atena, Auksesija, Dioniz, Eteokles, Eufrozina, eunomija, Eurinoma, Eutihija, Eutimija, Faena, Gorana Mišković, grčke božice, Hegemonija, Hesiod, Homer, Hore, Kleta, Lakonija, Muze, Odiseja, Olimpijske ode, Paideija, Pauzanija, Pindar, Sokrat, Sparta, Talija, Termos, Tetija, tri Gracije, Zeus|

Antički pisci i pjesnici često spominju grčke božice Harite, rimske Gracije, a od renesanse nadalje omiljena su tema umjetnosti. Vezuju se uz blagost, milost, radost, ples, ljepotu, ljupkost... Pindar u Olimpijskim odama kaže da za sve što je lijepo i ljupko treba zahvaliti Haritama. Postojao je kult u njihovu čast, čini se predgrčkog podrijetla, a jedno od najranijih središta njihova štovanja bili su Kikladski otoci.

Sokrat – ili kako se postaje filozof?

Categories: Filozofija|Tags: 11-2023, Alkibijad, Atena, Daimon, Delfi, demokracija, dijalektika, dijalog, Dobro, dostojanstvo, Fernand Schwarz, filozofija, hoplit, istinito, izgnanstvo, Ksenofon, lijepo, majeutika, Mario Milas, melankolija, mudrost, neznanje, nutarnja sloboda, nutarnji glas, Peloponeski ratovi, Periklo, Pitija, Platon, pravedno, primaljstvo, savjest, Silen, smrt, sofisti, Sokratove metode, Sparta, stara Grčka, svijest, transformacija, vrlina, zlatno doba Grčke|

Sokrat je ostavio dubok trag na zapadnu filozofiju bez ijednog zapisa. Nije izgradio ni filozofski sustav niti je držao zaokružena predavanja; služio se umijećem raspravljanja u živom razgovoru. Svoje je sugrađane poticao na kritičko razmišljanje, nutarnje preispitivanje i razotkrivanje samoobmana jer bez ispravnih uvida nema ispravnog djelovanja. Priznavanje vlastitog neznanja, tragom njegove izreke Znam da ništa ne znam, polazište je za učenje koje otvara put filozofiji i samospoznaji.

Odgoj u antičkoj Grčkoj

Categories: Psihologija|Tags: 07-2021, Akademija, Amalija Kranjec Markešić, Antisten, Atena, Diogen Sinopljanin, država, enkyklios paideia, epheb, filozofija, filozofske škole, gimnastika, grammatikos, grammatistes, gymnasioni, Herodot, Homer, homeridi, ireni, kitharistes, Likurg, misteriji, muzika, paidagogos, palaistre, Pauzanije, Periklo, Platon, Plutarh, Sokrat, Solon, Sparta, stoička škola, Usporedni životopisi, Zakoni, Zenon s Cipra|

Grčki filozofi i državnici poklanjali su veliku pažnju odgoju i obrazovanju djece i mladih, kao jednom od najvažnijih državnih zadataka. Odgoj se zasnivao na gimnastici usmjerenoj na postizanje tjelesne čvrstoće i izdržljivosti te na muzici koja je imala ulogu buđenja nutarnjih vrijednosti. Ipak, glavni predmet podučavanja bila je etika – znanje o čovjekovim dužnostima. Mlade se učilo cijeniti i razvijati vrline kako bi ideale dobrog i lijepog mogli ostvarivati za dobrobit zajednice.

Tirtej – spartanski ideal heroja

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 04-2016, arete, Atena, država, eunomija, Likurg, Mesenjani, ratničke elegije, Sparta, Tirtej, Velike retre, Zoran Koritnik|

Nakon što je drugi ustanak Mesenjana ozbiljno ugrozio njihov grad, Spartanci traže pomoć Atenjana koji im, umjesto vrsnog stratega i vojskovođe, šalju starog i hromog Tirteja. Iako legenda kaže da nije mogao podignuti mač, mudri je Tirtej svojim ratničkim elegijama okupio Spartance oko njihovih zakona, kralja i domovine, nadahnuo ih da posvete život ostvarenju "onoga što dolikuje čovjeku" – dostojanstvu i časti, te spremnosti i hrabrosti da se nose sa životnom izazovima, što ih je dovelo do pobjede.

Spartansko učenje o strahu

Categories: Filozofija|Tags: 06-2015, andreia, aphobia, čast, fobologija, Grčka, hrabrost, katalepsija, Likurg, ljubav, Marko Perutović, odgoj, phobos, ratnički karakter, ratništvo, smrt, Sparta, strah, Zakoni, život|

U Sparti ustrojenoj prema nepisanim Likurgovim zakonima sve je bilo podređeno opstanku i boljitku države. Iz toga se razvilo ratno učenje i učenje o strahu koje je služilo pobjeđivanju slabosti, jačanju vrline i očuvanju časti, po čemu ih danas i pamtimo.