Flauta je prisutna od prapovijesnih vremena u različitim oblicima kod gotovo svih naroda svijeta, njenom zvuku pripisivane su nadnaravne moći, a Mozart ju je nazvao "čarobnom". Svojim pastoralnim zvukom priziva šume, potoke, pastirice i njihova stada. Preteča je svih današnjih puhačkih instrumenata, a najveću popularnost uživala je u doba renesanse kada su nastala brojna glazbena djela namijenjena prvenstveno flauti.
Iako su se na području istočnog Mediterana, Male Azije i Bliskog istoka stoljećima stapali razni etnički i kulturni utjecaji, Grci su bili ti koji su utemeljili prvi znanstveni i filozofski pristup glazbi, na čemu počiva današnja glazbena teorija i zvukovni ideal zapadne glazbe. Također su joj pridavali veliki odgojno-pedagoški značaj. Posredstvom Rima i islamske kulture temelji grčke glazbe preneseni su u srednji vijek, gdje su se asimilirani sačuvali do današnjih dana.
Pitagorejci su dali prvi sustavni filozofski i znanstveni pristup muzici. Njihove postavke na kojima počiva cjelokupna teorija muzičkih intervala i ljestvica, kao i ideal zvukovne ljepote zapadne glazbe, nisu se do danas bitno promijenili. Pitagorejci su veliku pažnju pridavali odgojnom elementu muzike jer ima sposobnost neposredno utjecati na dušu: istančati je, pročistiti i oplemeniti. Stoga su se tim purifikacijskim elementom muzike služili u svom dnevnom ritmu jer je Pitagora učio da muzika potiče vrlinu.
Lira je jedan od najstarijih instrumenata i preteča mnogim današnjim gudačkim instrumentima. Budući da je u tradiciji muzika štovana kao dar bogova, i otkriće instrumenata pripisivalo se bogovima. U Egiptu se tako pronalazak lire pripisivao bogu Tothu, dok je u antičkoj Grčkoj bila Apolonov i Orfejev atribut, simbolizirajući inspiraciju i harmoniju.
U povodu dvjestopedesete godišnjice rođenja jednog od najgenijalnijih skladatelja u povijesti glazbe - Wolfganga Amadeusa Mozarta.
Iako se elementi opere naslućuju već kroz antičko kazalište misterija, prve tragove koji će voditi oblikovanju opere kao nove glazbeno-scenske
Glazbeni svijet ove godine obilježava 250. obljetnicu smrti skladatelja Georga Friedricha Händela. Uz glazbu J. S. Bacha, njegova se glazba smatra najvrednijim izrazom visokog baroknog stila. Kruna su Händelova stvaranja oratoriji; poznavatelji glazbe onog vremena njegov su oratorij Mesija proglasili najsavršenijim glazbenim djelom.
Otkrićem famoznog Mozart-efekta nije se zapravo otkrilo ništa novo, jer se za blagotvorne učinke glazbe znalo od najdavnijih vremena.