09-2017

Obrazovanje – s kojim ciljem?

Sve su glasniji prigovori suvremenom obrazovnom sustavu zbog pretrpanog školskog programa i "bombardiranja" djece činjenicama. Čini se da se izgubilo izvorno značenje edukacije, a to je oživljavanje potencijala koji postoji u svakoj individui te buđenje onog najboljeg u mladom čovjeku. Osjeća se potreba temeljitog revidiranja ciljeva obrazovanja. Dok je za Platona ono bilo neodvojivo od napretka države u cjelini, na obrazovanje se danas gleda kao na sredstvo za osobni probitak i zanemaruje se doprinos općem dobru, a znanje o Dobru, kruna obrazovanja prema Platonu, sasvim je zapostavljeno.

Moć inspiracije

Inspiracija je poseban poticaj koji dolazi iz čovjekove nutrine u vidu navirućih ideja koje traže da budu oživotvorene u djelima. Vezana je uz sva humana nastojanja, ne samo umjetnička ili znanstvena uz koja se najčešće povezuje, nego i filozofska, religijska i socijalna. Latinski korijen riječi inspiratio upućuje na proces oživljavanja, pokretanja nečega i nadahnuća. Stari grčki umjetnici i mudraci zazivali su muze za nadahnuće za svoja djela, a svi koji su stvorili iznimna djela ističu kako su ona nastala vođena božanskim nadahnućem.

Pisma kroz civilizacije

Pismo, vizualni ekvivalent mišljenja i govora, izraz je univerzalne ljudske potrebe za prenošenjem i čuvanjem iskustava kroz civilizacije. Prva pisma uklesavala su se u kamen ili su se ucrtavala u glinu i bila su namijenjena ispisivanju sakralnih tekstova, a kasnije ih se počelo koristiti i u profane svrhe. Najstarija pisma svoje početke imaju u slikovnom ili piktografskom pismu koje se s vremenom pretvara u ideogramsko na putu prema fonetskom pismu. Neka od tih starih pisama su odgonetnuta, a neka su do danas neriješena zagonetka.

Girolamo Cardano – renesansni znanstvenik i filozof

Girolamo Cardano, talijanski znanstvenik i filozof, bio je originalna i kontroverzna, no nadasve svestrana ličnost. Dao je svoj doprinos u matematici, medicini, filozofiji, astronomiji, teologiji i znanosti. Njegova velika strast bili su kocka i šah. Istovremeno je bio izvanredno upućen u klasična dostignuća Grčke, Rima i arapskog svijeta, a sam je napisao tridesetak filozofskih djela od kojih su neka ostala nedovršena. U duhu svoga vremena objavio je i dvije enciklopedije znanosti o prirodi u kojima je sažeo sva znanja kasne renesanse.

Ana Pavlova – legenda ruskog baleta

Rusku primabalerinu Anu Pavlovu balet je opčinio u osmoj godini. Zahvaljujući nadarenosti, ali i potpunoj posvećenosti baletu, postala je najslavnija balerina svog vremena čiji je umjetnički genij bio spoj plesa, glazbe i glume. Izdvajala se ne toliko virtuoznom tehnikom koliko gracioznošću i profinjenošću. Vlastitu je trupu osnovala 1913. godine i s njom godinama putovala Europom, Azijom, Amerikom i Australijom. Njezin zaštitni znak postao je balet Umirući labud kojim je zadivila cijeli svijet.

Pitagorejci i muzika

Pitagorejci su dali prvi sustavni filozofski i znanstveni pristup muzici. Njihove postavke na kojima počiva cjelokupna teorija muzičkih intervala i ljestvica, kao i ideal zvukovne ljepote zapadne glazbe, nisu se do danas bitno promijenili. Pitagorejci su veliku pažnju pridavali odgojnom elementu muzike jer ima sposobnost neposredno utjecati na dušu: istančati je, pročistiti i oplemeniti. Stoga su se tim purifikacijskim elementom muzike služili u svom dnevnom ritmu jer je Pitagora učio da muzika potiče vrlinu.

09/2017

rujan 2017