muzika – Nova Akropola

Odgoj u antičkoj Grčkoj

Categories: Psihologija|Tags: 07-2021, Akademija, Amalija Kranjec Markešić, Antisten, Atena, Diogen Sinopljanin, država, enkyklios paideia, epheb, filozofija, filozofske škole, gimnastika, grammatikos, grammatistes, gymnasioni, Herodot, Homer, homeridi, ireni, kitharistes, Likurg, misteriji, muzika, paidagogos, palaistre, Pauzanije, Periklo, Platon, Plutarh, Sokrat, Solon, Sparta, stoička škola, Usporedni životopisi, Zakoni, Zenon s Cipra|

Grčki filozofi i državnici poklanjali su veliku pažnju odgoju i obrazovanju djece i mladih, kao jednom od najvažnijih državnih zadataka. Odgoj se zasnivao na gimnastici usmjerenoj na postizanje tjelesne čvrstoće i izdržljivosti te na muzici koja je imala ulogu buđenja nutarnjih vrijednosti. Ipak, glavni predmet podučavanja bila je etika – znanje o čovjekovim dužnostima. Mlade se učilo cijeniti i razvijati vrline kako bi ideale dobrog i lijepog mogli ostvarivati za dobrobit zajednice.

Muze

Categories: Simbolizam|Tags: 06-2021, Apolon, Eneade, Erato, Euterpa, Gea, Heziod, inspiracija, Klio, Kron, Majka Zemlja, Meleta, Melpomena, Mnema i Aeda, Mnemozina, muzej, muzika, Nataša Žaja, Olimp., Orfici, orfičke himne, Platon, Polihimnija, Postanak bogova, Sapfo, Talija, Terpsihora, Titani, Uran, Uranija i Kaliopa, Zeus|

Muze, zajedničko ime za devet božica sklada i zaštitnica mnogih božanskih i ljudskih stvaralačkih umijeća, kćeri su najvišeg boga Zeusa i božice pamćenja Mnemozine. Stvorene su nakon velike mitske bitke kako bi pjesmom slavile uspostavu božanskog reda i zakona. Njihovu su zaštitu i stvaralačko nadahnuće prizivali umjetnici i filozofi antičkog svijeta, a danas su ostale sačuvane u riječima muzika i muzej. No, nisu iščezle iz našeg svijeta, one i dalje hrane duše prijemčivih za plemenito i uzvišeno.

Rođenje zapadne glazbe

Categories: Glazba|Tags: 06-2019, Aristotel, Boetije, ethos, glazba Grčke, glazbena kultura, glazbena teorija, glazbene ljestvice, Maja Pehar, melodija, musica humana, musica instrumentalis, musica mundana, muzika, pitagorejska filozofija, Platon, tetrakord|

Iako su se na području istočnog Mediterana, Male Azije i Bliskog istoka stoljećima stapali razni etnički i kulturni utjecaji, Grci su bili ti koji su utemeljili prvi znanstveni i filozofski pristup glazbi, na čemu počiva današnja glazbena teorija i zvukovni ideal zapadne glazbe. Također su joj pridavali veliki odgojno-pedagoški značaj. Posredstvom Rima i islamske kulture temelji grčke glazbe preneseni su u srednji vijek, gdje su se asimilirani sačuvali do današnjih dana.

Arhita iz Taranta – filozof i vladar

Categories: Filozofija|Tags: 02-2017, Aristoksen, Aristotel, Ciceron, država, Eudoks s Knida, Filolaj, filozof vladar, kvadrivium, Magna Graecia, matematika, mjera, muzika, O biću, O duši, O počelima, O prijateljstvu, O suprotnostima, O svemiru, pitagorejska škola, Platon, Sofija Stepanovska, trivium|

Platonov suvremenik, grčki filozof i vladar, Arhita iz IV. st. pr. Kr. predstavnik je pitagorejske filozofske škole i karika je u lancu prijenosa pitagorejskog učenja sve do renesanse. Ostvario je značajan doprinos na područjima aritmetike, geometrije, mehanike, fizike i glazbe. Matematiku povezuje s etikom i politikom pomoću umijeća mjerenja, antičkog ideala povezanog s vrlinom umjerenosti. Arhita je poslužio Platonu kao uzor vladara filozofa koji u njegovoj Državi ostvaruje ideal pravednosti.

Pitagorino učenje – I. dio

Categories: Filozofija|Tags: 10-2016, aritmetika, astronomija, broj, geometrija, harmonija, kozmos, matematika, muzika, muzika sfera, Nadiia Kulhava, Nives Lozar, Pitagora, pitagorejci, proporcija, simbol|

Suprotno današnjem shvaćanju toga pojma, Pitagori i njegovim učenicima matematika je bila više od znanosti o brojevima. Matematika kao jezik simbola omogućavala je razumijevanje prirodnih zakona. Temelj pitagorejskog učenja je harmonija, jedan od prirodnih zakona, princip reda kozmosa koji se odražava i kao vrlina, muzička harmonija ili kao muzika sfera u kretanju nebeskih tijela...