Nagone za održanjem života, duboko upisane u genetsku strukturu čovjeka, dijelimo sa životinjama. No, kao ljudska bića u evoluciji vrste sudjelujemo razvijanjem humaniteta, kroz svjesno održavanje odnosa između humanog i animalnog, u kojem prevladava ono humano. Ako se to zapostavi, civilizacija tone u barbarstvo bez obzira na sav razvoj tehnologije. Na nama je da izaberemo hoćemo li slijepo popuštati nagonima ili težiti ljudskom dostojanstvu.
Stari sanskrtski tekstovi govore o sedam svetih gradova hinduizma, među njima je i Dvarka, Krišnina prijestolnica. Prenose i to da je grad nakon Krišnine smrti, kad je nastupilo razdoblje Kali juge, potonuo u more… Dugo je smatran mitskim, no podvodnim istraživanjem uz obalu današnje Dvarke, koja je i danas mjesto hodočašća, otkriveni su ostaci potonulog grada. Njegovo je otkriće podsjetnik na valove života koji donose i odnose prizore s pozornice svijeta i tako ga ciklički obnavljaju.
Flauta je prisutna od prapovijesnih vremena u različitim oblicima kod gotovo svih naroda svijeta, njenom zvuku pripisivane su nadnaravne moći, a Mozart ju je nazvao "čarobnom". Svojim pastoralnim zvukom priziva šume, potoke, pastirice i njihova stada. Preteča je svih današnjih puhačkih instrumenata, a najveću popularnost uživala je u doba renesanse kada su nastala brojna glazbena djela namijenjena prvenstveno flauti.
U epskoj književnosti stare Indije Bhagavad Gita, “Pjesma uzvišenoga”, zauzima posebno mjesto. Ovaj spjev o ratniku Arjuni i njegovom učitelju Krišni tumačen je na mnogo načina. U nama najbližem, psihološkom ključu, borba Pandava i Kurava za grad Hastinapuru unutarnja je borba neophodna za rast ljudskog bića.
Jednoga je dana Krišna poželio ispitati mudrost svojih prijatelja. Pozvao je najprije kralja Duryodanu, vladara na glasu po okrutnosti i