barbarstvo – Nova Akropola

Edgar Morin – Mislilac bez granica

Categories: Filozofija|Tags: 10-2026, barbarstvo, degradacija biosfere, dogma, društvene znanosti, društvo, ekološki problemi, Emmanuel Mounier, filozof, fragmentacija znanja, Godina 1. ekološke ere: Zemlja ovisi o čovjeku koji ovisi o Zemlji, humanist, humanističke znanosti, ideologija, inovacija, Isabelle Ohmann, Izvještaj Meadows, kompleksno mišljenje, Kreacija, kult napretka, manifest, metamorfoza, Metoda, naša domovina, obrazovanje, pojam kompleksnosti, Pouke iz stoljeća života, povijesna sila, Probudimo se!, redukcionističke koncepcije, Simone Weil, sociolog, solidarnost, tehnološka revolucija, Udrugu za kompleksnu misao, zemlja, Znanost sa savješću|

Edgar Morin, francuski sociolog i filozof, bio je jedan od vodećih mislilaca našega vremena. Autor pedesetak knjiga, u svom glavnom djelu Metoda razvio je teoriju kompleksnog mišljenja zalažući se za povezivanje znanja razdvojenih po znanstvenim disciplinama. Smatrao je da nas fragmentirano znanje čini nesposobnima za rješavanje problema suvremenoga svijeta. Njegova vizija novog humanizma počiva na ljudskoj solidarnosti i svijesti o zajedničkoj sudbini čovječanstva na Zemlji.

Suradnja, zakoni i mit – temelji civilizacije

Categories: Aktualno|Tags: 12-2023, aktivni graditelj, Anthony Clifford Grayling, barbarstvo, civilizacija, eho-komore, Gospodar prstenova, Homo Deus, individualizam, mit, moral, odgovornost, pasivni primatelj, polarizacije, prava, pripovijedanje, Sabine Leitner, sapiens, Sofija Stepanovska, Tolkien, Unstoppable Us, Yuval Noah Harari|

Nesuglasja i polarizacije u društvu, nepovjerenje u sustave i u napredak općenito, povlačenje u vlastite tvrđave, stvarnost je našeg vremena. Želimo li prevladati podjele i postići slogu, trebamo izaći iz vlastitih utvrda i ponovno naučiti međusobno surađivati. Da bismo ostvarili suradnju, nužno je poštivati pravila i zakone koji su temelj civilizacije. Također je nužno da umjesto pasivnih promatrača postanemo aktivni graditelji zdravih sustava za buduće generacije.

Nagoni i humanitet

Categories: Psihologija|Tags: 02-2022, animalno, arhetipovi, Arjuna, ateizam, barbarstvo, Branko Zorić, evolucija, fikcija, hedonizam, humane vrijednosti, humanitet, humano, iluzija, Klement Aleksandrijski, Krišna, kriteriji, Mahabharata, materijalizam, razum, svijest, um|

Nagone za održanjem života, duboko upisane u genetsku strukturu čovjeka, dijelimo sa životinjama. No, kao ljudska bića u evoluciji vrste sudjelujemo razvijanjem humaniteta, kroz svjesno održavanje odnosa između humanog i animalnog, u kojem prevladava ono humano. Ako se to zapostavi, civilizacija tone u barbarstvo bez obzira na sav razvoj tehnologije. Na nama je da izaberemo hoćemo li slijepo popuštati nagonima ili težiti ljudskom dostojanstvu.