Biti svoj danas se svodi na nepokoravanje nikome i ničemu u probijanju kroz život. No čudesna umjetnost biti svoj podrazumijeva traganje za vlastitim nutarnjim bićem, što je ujedno odraz traganja i razotkrivanja velikih zakona Univerzuma. Zato je važno pronalaziti put vlastitim rukama, iz dana u dan.
Egipatska kultura ostavila nam je veličanstvena djela kojima se čovječanstvo stoljećima divi i tek naslućuje njihovu pravu vrijednost. Ona su odraz sklada svih aspekata kulture: znanosti, umjetnosti, religije i društvenog poretka. Taj vidljivi sklad zemaljskog Egipta bio je odraz ideala, odnosno nevidljivog, vječnog, nebeskog Egipta, utemeljenog na načelima ispravnosti i pravde koje predstavlja božica Maat.
Tibetanska tradicija stoljećima podučava da se život sastoji od niza rađanja i umiranja: svaki dan nešto u nama umre, a nešto novo se rodi. Rođenje i smrt, pa i smrt fizičkog tijela, samo su neke u nizu promjena ljudske svijesti. Ta bardo stanja, prijelazna stanja tijekom života i nakon smrti, prilike su u kojima svijest može prepoznati svoju pravu prirodu i osloboditi se iluzije.
Jedno od glavnih lica Mahabharate je veliki kralj Judhištira, pravednik, koji je zbog svoje pravdoljubivosti nazvan dharma-rađa, a to je
Ono čemu se divimo u istinski vrijednim umjetničkim djelima nije skup poteza, gesta ili zvukova, nego sklad forme koji odražava određenu ideju. Koliko je umjetnik uspio dohvatiti i kanalizirati tu ideju tijekom stvaralačkog procesa, toliko djelo odražava određenu transcendentalnu vrijednost. Djelu, koje su umjetnikove ruke svjesno napravile, udahnut je život i nastavlja živjeti neovisno o njemu.
Čarobna frula posljednja je opera glazbenog genija Wolfganga Amadeusa Mozarta, a skladao ju je prema libretu Emanuela Schnikanedera. Prenosi nam bajku o mudrome kralju te sukobu dobra i zla u kraljevstvu nakon njegove smrti, a njena glazba putokaz je ljudskoj duši na njenom povratku božanskim izvorima.
listopad 2015