Ruski filozof Nikolaj Berdjajev u svom djelu Ja i svijet objekata govori o mjestu i ulozi filozofije i filozofa. Iako je filozofija većini ljudi strana, a sama riječ filozof često ima površan predznak, Berdjajev smatra da je svaki čovjek filozof jer se pita o ljudskoj sudbini i smislu postojanja. Tvrdi da pravi filozof ne želi samo spoznati svijet, nego i mijenjati ga nabolje, a za ocjenu i spoznaju smisla stvari ključni su srce i savjest.
Aenona, današnji Nin, liburnski je grad iz IX. st. pr. Kr. Za vladavine Rimljana grad dobiva bedeme te monumentalni hram, vjerojatno posvećen Kapitolijskoj trijadi, prema uzoru na hram Jupitera Optimusa Maximusa na Kapitolu. Podignut u drugoj polovici I. stoljeća, to je najveći poznati rimski hram na istočnoj jadranskoj obali, dok je najbolje očuvan Augustov hram u Puli.
Na jugu Francuske 1994. godine otkrivena je špilja s paleolitskim crtežima na dubini od 25 metara. Analizom je utvrđeno da su to najstariji poznati primjeri prapovijesnog slikarstva, a starost im je procijenjena na 32 000 godina. UNESCO je špilju zaštitio kao dio svjetske kulturne baštine, a Werner Herzog snimio je dokumentarni film u kojem je predstavljena njezina zagonetna unutrašnjost.
Maria Montessori čuvena je po svom pedagoškom pristupu kojim je mijenjala dotadašnji pogled na dijete i djetinjstvo. Njezina metoda rada nastala je iz potrebe da pomogne djeci prepuštenoj ulici, a rezultati su bili neočekivani i zapanjujući. Maria Montessori nije ih pripisala sebi, niti svojoj metodi, nego samom potencijalu dječje duše koja vođena odgajateljem izražava svoju prirodu.
Jedno od glavnih lica Mahabharate je veliki kralj Judhištira, pravednik, koji je zbog svoje pravdoljubivosti nazvan dharma-rađa, a to je
Oslikane grobnice etruščanskih nekropola dragocjen su izvor podataka o njihovom svakodnevnom životu, tradiciji i religijskim uvjerenjima. Posljednje značajno otkriće u nekropoli Tarkvinije bila je mala netaknuta grobnica otkrivena 2013. godine.