Google – Nova Akropola

Ukradena pažnja

Categories: Psihologija|Tags: "inferiornost ekrana", "okrutni optimizam", 10-2023, anksioznost, aplikacije, depresija, društvene mreže, ekrani, empatija, fenomen tzv. negativne sklonosti, Google, informacije, instrumentalno uvjetovanje, internet, Johann Hari, komunikacija, koncentracija pažnje, kriza, lajkovi, lažne vijesti, manipulacija, Marijana Starčević Vukajlović, mašta, mobitel, nastava na daljinu, oblikovanje ponašanja, psihičko zdravlje, psiholog Frederick Skinner, rastresenost, razvoj kognitivnih sposobnosti djece, rješavanje problema, sustav nagrade i kazne, svijest, tehnološki razvoj, Tristan Harris, virtualni svijet, voljna pažnja, YouTube|

Različite aplikacije i Internet s bezbroj informacija i zanimacija postali su gospodari naše pažnje. Virtualni svijet privlačniji nam je od stvarnog, a površne informacije od traganja za istinom. Mnoštvo informacija otežava fokusiranje na jednu pa prevladava površnost. Ukradena pažnja, knjiga britanskog novinara Johanna Haria, upozorava na rastući problem slabljenja sposobnosti koncentracije pažnje. Od toga se negativnog trenda možemo otrgnuti svjesnim usmjeravanjem pažnje na ono vrijedno i trajno.

Umjetna inteligencija ili povratak Orwellova “Velikog brata”

Categories: Znanost|Tags: 06-2023, AI, algoritamsko trgovanje, algoritmi, AlphaGo, Amazon, Američka državna agencija za zaštitu potrošača (FTC), Apple, automatizacija, automatizirano oružje, baze podataka, Big Data, Danijela Popović Šušić, DataJust, Deep Blue, deep fakes, dezinformiranje, digitalizirani svijet, diskriminacija manjina, Eric Schmidt, Facebook (Meta), Frances Haugen, GAFA, Garry Kasparov, Go, Google, Google (Alphabet), hakiranje, humanoidna robotika, IBM, Instagram, James Chan-Lee, krivotvorenje, ljudska inteligencija, machine learning, Messenger, Meta platforme, ML aplikacije, monopol, nadzorne kamere, Orwell, podaci, porezne oaze, potrošači, pravosudni algoritmi, privatnost, privatnost korisnika, produktivnost, profit, profitabilnost, računalna znanost, radni proces, roman 1984., sigurnost, Siri, sloboda mišljenja, Stephen Hawking, strojno učenje, tajvanski računalni znanstvenik Kai-Fu Lee, tehnologija, tehnološki giganti, totalitarizam, umjetna inteligencija, Veliki brat, WhatsApp|

Umjetna inteligencija (AI), tehnologija koja razvija računalne alate koji simuliraju ljudsku inteligenciju, temelji se na procesiranju nesagledive količine podataka koji su nastajali kako se društvo digitaliziralo. Umjetna inteligencija ima brojne prednosti, no kako postaje sve prisutnija i sofisticiranija, sve su glasnija upozorenja na zamke i opasnosti koje skriva. Tehnodivovi su stvorili sustav koji gotovo izmiče kontroli, a profit ipak pretpostavljaju etici. Presudan je trenutak da globalno društvo uz odgovarajući nadzor ograniči i usmjeri razvoj umjetne inteligencije za opće dobro.

Moderni narcis

Categories: Psihologija|Tags: 07-2022, algoritmi, digitalne tehnologije, dijakronično ja, društvene mreže, ekrani, era "post-istine", Fernand Schwarz, fotografija, Google, Hannah Arendt, James Willam, lajk, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, mikrosvjetovi, narcisifikacija, narcisoidnost, nutarnji život, pametni telefoni, selfi, sinkrono ja, totalitarizam, Vesna Perhat, zapadnjačka kultura|

Narcis, lijep i ohol mladić iz grčke mitologije, opčinjen vlastitim odrazom u vodi, simbol je samodopadnosti i samodostatnosti. Svojim je odrazima ništa manje očaran i zaokupljen izgledom moderni Narcis koji se ne odvaja od ekrana pametnih telefona. Digitalne tehnologije i društvene mreže tako oblikuju narcisoidne ljude i društvo, udaljavaju nas od nutarnjeg života, kao i od bliskosti s drugim ljudima. Takvom se dehumanizirajućem trendu treba oduprijeti razumnim korištenjem mobitela i društvenih mreža.

Digitalizacija društva

Categories: Aktualno|Tags: 02-2022, algoritmi, aplikacije, dehumanizacija, E. M. Forster, eho-komore, Google, internet, Josip Matković, Julian Scott, karantena, lockdown, mrežne platforme, samoizolacija, socijalni krediti, Stroj se zaustavlja, The Social Dilemma (Društvena dilema), Tristan Harris, umjetna inteligencija|

Engleski pisac i društveni kritičar E. M. Forster u svojoj priči Stroj se zaustavlja, napisanoj 1909. godine, proročki opisuje aspekte današnjeg vremena. Predviđa globalizaciju, digitalizaciju, samoizolaciju. Digitalizacija je posljednjih godina uzela maha, cijeli svijet je umrežen, aplikacije nam olakšavaju život, a društvene mreže postaju zamjena za društveni život. Naličje tog fenomena je dehumanizacija, manipuliranje ljudima, nadzor itd. Ipak, Internet i društvene mreže imaju i pozitivne strane, sve ovisi o tome kako i koliko ih koristimo.

O etici u novinarstvu

Categories: Aktualno|Tags: 01-2022, algoritmi, digitalne vijesti, digitalni svijet, etički standardi, Facebook, Google, Helena Marković, Indian Express Grupe, informacije, javno mnijenje, lažne vijesti, Manjula Nanavati, novinari, novine, senzacionalizam, The Trust Project|

Novinari se bave različitim problemima i procesima u društvu te time bitno utječu na oblikovanje javnog mnijenja. Klasična uloga novinara je istinito, objektivno i pravodobno informiranje građana, uz najviše etičke standarde. Uz takvo novinarstvo sve više medijskog prostora zauzima senzacionalističko izvještavanje motivirano profitom. Senzacionalizam i neobjektivnost vode iskrivljenoj slici stvarnosti i manipuliranju javnosti. Stoga je u novinarstvo važno vratiti etičan, društveno odgovoran način izvještavanja.

Digitalna pandemija

Categories: Znanost|Tags: "tehnike nagovaranja", 06-2021, alatke, algoritmi digitalnih platformi, aplikacije, Atila Barta, digitalizacija, digitalne platforme, digitalni marketing, društvene mreže, Facebook, fake news, Google, konzumerizam, pametni telefoni, Platonova pećina, servisi, Skype, smart uređaji, super računala, Telegram, The Social Dilemma, Tik-Tok, tražilice, Twitter, umjetna inteligencija, virtualni svijet, WhatsApp, YouTube, Zoom|

Svakodnevni život danas je gotovo nemoguće zamisliti bez digitalnih tehnologija. Različite platforme, alatke i aplikacije sve su sofisticiranije, široko su dostupne i zadiru u sve segmente života. Mnoge od njih olakšavaju svakodnevni život, no ujedno su i poligon za oglašivače. To potiče konzumerizam, dok je u pozadini gomilanje profita koji internetske kompanije ostvaruju prodajom oglasnog prostora. Posljedice te pandemije tek se naziru. Ipak, problem nije u samoj digitalizaciji, već u njezinom neosviještenom korištenju.