U vremenu medija i društvenih mreža koji se, oslanjajući se na neuroznanost i umjetnu inteligenciju, natječu za našu pažnju, pažnja je postala glavna sirovina novog tržišta i ključni pokretač modernog kapitalizma. Istodobno smo dragovoljni sudionici i zarobljeni potrošači u progresivnom krugu ovisnosti. Želimo li ponovno preuzeti kontrolu nad vlastitom pažnjom i usmjeriti je na ono bitno, trebamo se svjesno oduprijeti neprestanim distrakcijama modernih medija.
Intuicija, kao nejasna slutnja ili iznenadni bljesak, pruža uvid u rješenje problema bez logičkog razmišljanja. Intuicija izvire iz iskustva pohranjenog u čovjekovoj nutrini, a vrata joj otvara ustrajna usredotočenost na specifičan problem, uz utišavanje izvanjskih podražaja. Kreativna mašta i intuicija igraju posebnu ulogu kod istraživanja granica poznatog jer omogućuju sagledavanje problema na drugačiji način, rađajući tako nove ideje i uvide.
Svakodnevno smo izloženi mnoštvu podataka i informacija putem medija do te mjere da se sve više govori o sindromu informacijskog zamora te infoksikaciji. Imati više podataka i informacija ne znači i više znati ili bolje razumjeti ono što se događa. Da bismo stekli znanje, potrebna nam je sposobnost razlučivanja. Filozofija je ta koja uči razvoju vlastitih kriterija, poticanju razlučivanja te u mnoštvu informacija odvajanju nebitnog od bitnog, bezvrijednog od vrijednog.