U članku koji je objavljen u siječnju prošle godine u Le Mondeu, Fabien Gandon i Franck Michel duhovito su napisali: “Ako čitate ovu rečenicu, već smo dobili veliku bitku: privukli smo vašu pažnju unatoč svim ostalim podražajima kojima ste izloženi.”
Masovno privlačenje pažnje koje je nastupilo s pojavom televizije danas je preraslo u uspješnu formulu društvenih mreža, skrivenu iza prijateljske fasade digitalnih zajednica. Chamath Palihapitiya, nekadašnji voditelj strategije razvoja u Facebooku to pojašnjava bez uljepšavanja: “Osmislili smo sustave koji privlače pažnju ljudi i manipuliraju njome.” I to itekako djeluje! Trenutno ima 5,24 milijarde korisnika društvenih mreža što je 64% svjetske populacije i te su brojke u stalnom porastu. Naime, svake se sekunde u prosjeku pojavi najmanje osam novih korisnika koji na društvenim mrežama provode dva sata i dvadeset minuta dnevno1.
Socijalna psihologinja Shoshana Zuboff to je prilično jasno obrazložila: “Ljudska pažnja postala je sirovina, odnosno neiskorišteni prirodni resurs novog tržišta.”
Nekontrolirana primjena najnovijih spoznaja iz neuroznanosti i umjetne inteligencije (AI) omogućuje industrijsku eksploataciju i komercijalizaciju pažnje – trgovanje pažnjom. Mi smo pritom istodobno i dragovoljne žrtve i potrošači zarobljeni u ovisničkoj spirali koja neprestano raste. Naime, tvrtke poput Mete, Googlea, Amazona, Applea, TikToka i Netflixa, koje dominiraju ekonomijom pažnje, u 2025. godini ostvarile su više od 25 bilijuna dolara globalne tržišne kapitalizacije, što predstavlja oko 27% svjetske kapitalizacije procijenjene na 93 bilijuna dolara2.
Ukratko, ciljano privlačenje pažnje nije više marginalna pojava, već postaje jedan od nosivih stupova suvremenog kapitalizma. Naša pažnja suočava se sa snažnim ekonomskim silama koje je žele usmjeriti, njome upravljati i komercijalizirati je. Ona je danas postala sirovina spremna za preradu poput bilo koje druge.
Dezorijentirani i uronjeni u tzv. “informacijski oblak”, kako ga je još 1981. godine nazvao francuski sociolog i filozof Edgar Morin, koji stvarnost zamagljuje umjesto da je pojašnjava, stvorili smo ekonomsko tržište na kojem se naša pažnja privlači, transformira, razmjenjuje i monetizira poput bilo koje druge sirovine.
Posljedice tog ekonomskog rata za posjedovanje ljudske svijesti su zapanjujuće. Pretjerana upotreba ekrana i posljedična tjelesna neaktivnost imaju značajan utjecaj na mlade ljude: 60% djece koja upisuje treći razred nije u stanju napraviti zaredom četiri skoka na jednoj nozi, a 18% učenika viših razreda osnovne škole i 20% učenika srednjih škola pokazuje znakove poremećaja pažnje sa ili bez znakova hiperaktivnosti. Svaki četvrti učenik u razredu žali se na učestale poteškoće s koncentracijom3.
Moramo shvatiti da daljnja komercijalizacija i trgovanje našom pažnjom ne utječu samo na naše zdravlje, nego nam kradu dragocjene trenutke života, trenutke svjesnosti koje ne koristimo za važnije stvari. To je pravi problem!
Jer, kao što tvrdi dr. Ha Vinh Tho, voditelj Centra za bruto nacionalnu sreću u Butanu: “Naša sposobnost pažnje je najdragocjenije bogatstvo koje posjedujemo kao ljudska bića. Sposobnost da budemo pažljivi i usredotočeni omogućuje nam da osjećamo, shvaćamo, mislimo i proživljavamo – jer sve su to funkcije naše svijesti.” Ključno je ciljano usmjeravanje pažnje, svjesno odlučivanje na što ćemo se usredotočiti. Ako imamo samo dobru volju da ostvarimo svoje ciljeve, ali ne i sposobnost svjesnog usmjeravanja pažnje, bespomoćni smo i osuđeni na neuspjeh.
Želimo li povezati i uskladiti svoju pažnju sa svojim ciljevima, moramo se oduprijeti toj vrsti “vampirizma”, ponovno preuzeti kontrolu nad svojom pažnjom i životom te vlastitom voljom odlučiti na što ćemo je usmjeriti. Tek tada stječemo preduvjete za razvijanje dublje svijesti i pronalaženje životnog smisla.
Pružiti duhovni otpor znači oduprijeti se distrakcijama i vratiti se u svoje središte. To znači boriti se protiv rastućeg pritiska dehumaniziranog svijeta u obrani svijesti kao najdragocjenijeg zajedničkog ljudskog dobra.
Taj duhovni otpor nema apsolutno nikakve veze s bilo kojim oblikom religije; “duhovan” je zato što dotiče ono što je najbitnije u ljudskom biću, a “otpor” jer je pažnja glavno sredstvo uzdizanja naše svijesti. Pierre Hadot, vrsni poznavatelj antičke filozofije, isticao je da svjesno usmjeravanje pažnje na sebe služi kao duhovna vježba kojom se teži idealu mudrosti.
Upravo je na taj ideal mudrosti mislila i Simone Weil kada je još 1947. godine rekla: “Ako je pažnja ispravna, predstavlja namjeru usmjerenu ka idealu istine”. Gotovo osamdeset godina kasnije, isti taj ideal duhovnog otpora ostaje jedini izvor snage u borbi protiv raspršenosti svijesti.
Ideal djeluje poput neobičnog magneta koji privlači sebi i potiče radosno širenje duše, jer tko god služi nečemu većem od sebe, osjeća da sve distrakcije nestaju. Južnokorejski filozof i teolog Byung-Chul Han ovako je opisao taj fenomen: “Duboka pažnja je uvjet za doživljavanje ljepote i istine.”
Stoga, nemojmo uzalud trošiti svoju pažnju, uzdignimo svijest prema idealu i oduprimo se svom snagom. Duhovni otpor je predano i dobrovoljno služenje vrijednostima koje su nam važne.
1 Podaci se odnose na francusko izvješće o društvenim mrežama za 2025.: Statistika, demografija i ključni trendovi: https://www.trplane.com/fr/Rapport-sur-les-médias-sociaux-2025%C2%A0%3A-statistiques–données-démographiques-et-principales-tendances/
2 Podaci o globalnoj tržišnoj kapitalizaciji koje objavljuju SIFMA (Udruženje industrije vrijednosnih papira i financijskih tržišta) i Svjetska federacija burzi (WFE).
3 Podaci se odnose na francusku studiju o zdravlju djece, 02/06/2023. https://m24sportsante.fr/actualites/nouvelle-etude-renversante-sur-la-sante-de-nos-enfants/
Autor: Thierry Adda
S francuskog prevela: Vesna Perhat
