12-2020

Bogovi sreće

Sreća, glavni motiv svih naših nastojanja, u različitim je tradicijama bila pod zaštitom različitih božanstava. Bogovi sreće udjeljuju svoj blagoslov u vidu fizičkih, psihičkih i duhovnih darova, no bitan preduvjet za zadobivanje te milosti bilo je posjedovanje vrlina. Uz bogove sreće povezuju se određeni simbolički predmeti za koje se vjerovalo da donose sreću onima koji ih nose: ankh donosi dug život, skarabej obnovu, križ obnovu i uskrsnuće, ključ tajnu života itd.

Filozofija povijesti – ključ prošlosti, sadašnjosti i budućnosti

Prošlost, sadašnjost i budućnost doživljavamo kao odvojene vremenske faze. Prema istočnjačkom viđenju to su dijelovi istodobne stvarnosti u kojoj vlada logika, događaji se nižu s razlogom, a nikako slučajno. Povijest je stoga bogata riznica pouka i učiteljica života. Zapadna filozofija povijesti istražuje smisao, strukturu i smjer povijesnih tokova te razotkriva obrasce i zakonitosti koji njom vladaju. No, prvenstveno je posvećena razumijevanju prirode i sudbine čovječanstva.

Vrijeme

Vrijeme i prostor su koordinate u kojima se čovjek rađa i umire. Svaka razina njegova fizičkog i duhovnog postojanja ima različite načine percepcije vremena i djelovanja. Važno je pronaći mjeru za svaku od tih razina izražavanja. Svaki dan prilika je za konkretna djela, ali i za snove i vizije koji će uroditi plodom nakon godina strpljivog nastojanja. Bilo da se ljudske težnje ostvaruju u kratkom ili dugom roku, niti jedno istinsko nastojanje nije uzaludno jer utire put napretku čovječanstva.

Rimski Sokrat – Gaj Muzonije Ruf – II. dio

Rimski stoik Muzonije Ruf, uziman kao uzor časnog života, u sačuvanim raspravama daje odgovore na niz konkretnih pitanja svojih učenika. Posebno se osvrće na pitanje hrane te stol smatra mjestom za vježbanje umjerenosti i vladanja sobom, a po pitanju ostalih životnih potreba savjetuje krajnju jednostavnost. Jednim od glavnih zadataka filozofije smatrao je otkrivanje naših vlastitih nedostatka, da bismo ih ustrajnom vježbom mogli nadvladati i živjeti ispravno.

Čarolija imele

Imela, uobičajeni božićni ukras u većem dijelu Europe, provlači se kroz mitove i narodna vjerovanja gotovo svih europskih naroda. Pripisivali su joj sveiscjeliteljska, zaštitnička svojstva, a najcjenjenija je bila imela s hrasta. Kod Kelta je branje imele predstavljalo središnji dio ceremonije vezane uz početak njihove kalendarske godine. Njezina zimzelenost simbol je životnog impulsa koji postoji i kada sve izgleda mrtvo, potonuvši u dugi zimski san.

Sjeme, ne sadnice

Jednom je neka žena usnula neobičan san.

Sanjala je da se na glavnomu trgu njezina grada otvorila nova, velika, lijepa prodavaonica. […]

Nepoznati život vuka

Vuka od davnina prate mnoge predrasude. Činjenica da u nedostatku plijena napada domaće životinje dovela ga je do ruba istrebljenja u mnogim dijelovima Europe. Čovjeka, kao jedinog prirodnog neprijatelja, izbjegava i stoga nam je nedovoljno poznat. Novija istraživanja pokazuju da su odnosi i ponašanje unutar hijerarhijski ustrojenih čopora usporedivi s ljudskim. Slika o vuku se mijenja i sve ga se više smatra važnim čimbenikom stabilnosti cjelokupnog ekosustava.

12/2020

prosinac 2020