Sreća je jedan od onih univerzalnih, svima poznatih pojmova koje je teško objasniti zbog prebogata značenja. Dobar ishod, bogatstvo, blagostanje, prosperitet, radost, blagoslov, vrlina, blaženstvo, sve su to sinonimi za sreću, zato nas ne treba čuditi što je sreća u tradicijama bila pod zaštitom brojnih i naizgled različitih božanstava. Ipak, kao što se bijela svjetlost sastoji od različitih boja, tako i različite bogove sreće povezuje ista suština. Pokušajmo, u potrazi za srećom, proniknuti u svijet njezinih milostivih čuvara, bogova sreće…
Premda postoji puno bogova sreće, malo je mitoloških priča u kojima su oni protagonisti. To može značiti da su isti bogovi preuzeti iz starijih mitoloških sustava, kao što se naprimjer dogodilo s rimskom božicom Fortunom koja je zahvaljujući Boetijevu djelu Utjeha filozofije, napisanom u VI. stoljeću, ostala poštovana kroz cijeli srednji vijek. Zanimljivo je da su istu božicu Rimljani preuzeli iz etrurske tradicije te da njezino ime dolazi od Vortumne – Ona koja se okreće u godini.
Kaligrafski znak fú (sreća) je najrasprostranjeniji kineski amulet. Na crvenoj podlozi i okrenuta naopako, može se vidjeti gotovo posvuda, a pogotovo pred kinesku Novu godinu. Simbolizira boga sreće Fua. Međutim, Kinezi smatraju taj znak osobito povoljnim jer nosi više značenja. Ako je znak fú okrenut naopako, podsjeća na znak Tao.
Fortuna – rimska božica sretnog ishoda. Prvorođena kći boga Jupitera bila je vrlo cijenjena božica u Rimskom Carstvu. Njezin glavni atribut je rog obilja. Smatrali su je zaštitnicom djece i trudnica, te je ponekad prikazivana s djetetom u krilu. Još jedan važan atribut je žezlo, kojim simbolizira Fortunu Virilis, zaštitnicu vrlina. Smatralo se da je vrlina nužan preduvjet za sreću i uspjeh. Fortuna upravlja kolom sreće, krugom koji prikazuje četiri faze ljudskog života: s lijeve strane regnabo (vladat ću), na vrhu figura s krunom regno (vladam), na desno regnavi (vladao sam) i skromna figura na dnu s oznakom sum sine regno (nemam kraljevstvo).
Fortuna je smatrana zaštitnicom Rima te je imala brojne hramove, ali najpoznatiji je onaj u Praenaesti. Svatko je mogao uputiti božici pitanje, a odgovor, zapisan na hrastovim pločicama, iz hrpe je izvlačio mali dječak. Priča kaže da su državnici 270. g. pr. Kr. pitali kakva će biti godina, a da je iz svežnja izvučena poruka: Mars vitla kopljem (Mavors telum concuit). Bila je to godina kada je Hanibal napao Rim.
Jednu od priča zabilježio je Ezop. Prema toj priči, bog Zeus je tražio od Tihe (Tykhe), grčke božice sreće, da ljudima pokaže dva puta: put slobode i put ropstva. Tihe je početak puta slobode učinila uskim, neprohodnim, strmim, surovim, bezvodnim i punim opasnosti. Međutim, put kasnije postaje ravan, obrubljen prekrasnim livadama, šumarcima, voćkama i izvorima pitke vode. Tako se početna patnja, za one koji dišu zrak slobode, pretvara u mir duše. Put ropstva, s druge strane, počinje kao lijep i širok, pun mirisnog cvijeća i lijepih vidika, ali na kraju postaje strm, neprohodan i bezizlazan.
Tihe (Tykhe, sreća) – grčka božica sreće, pandan rimskoj Fortuni. Kao što joj samo ime govori, ona je božica sreće, bogatstva, prilike, prosperiteta i sudbine. Kada je netko bez puno truda i muke bio uspješan u svemu u čemu se okušao, govorilo se da mu se Tihe nasmiješila pri rođenju. Činila je trojstvo s Nemezis (neizbježna sudbina) i Agathos Daimonom (dobri duh). Grci i Rimljani su vjerovali da je cjelokupna sudbina neke osobe određena rođenjem, ali intervencija Tihe u obliku neočekivanog ili slučajnog događaja mogla je promijeniti tu sudbinu. Prikazivana je s kormilom ili s rogom obilja.
Tihe je često bila imenovana zaštitnicom bogatstva i blagostanja gradova. Kao takva prikazivana je s krunom u obliku gradskih zidina. Jedan od najpoznatijih takvih prikaza je kip zaštitnice grada Antiohije. Nogom oslonjena na plivača koji predstavlja rijeku Oronte, božica sjedi na planini Sipylus, s klasjem žita u ruci (simbol plodnosti). Originalni kip bio je napravljen u vrhunskoj bronci.
Fu – kineski bog sreće ubraja se u kineske zvjezdane bogove Sanxing (Tri zvijezde), uz boga prosperiteta Lua i boga dugovječnosti Shoua. Kipovi ova tri boga nalaze se na pročeljima hramova, ali i u gotovo svakom kineskom domu, kao i u mnogim kineskim dućanima, osobito tijekom kineske Nove godine.
Zvijezda Fu odnosi se na planet Jupiter. Bog Fu nosi haljinu znanstvenika i drži svitak na kojem ponekad piše kaligrafski znak fú (sreća). Ponekad je prikazan kako drži dijete ili je okružen djecom.
Druga priča govori o japanskoj božici zore, sreće i veselja, Ame-no-Uzume, koja je odigrala važnu ulogu u mitskom događaju kada se božica Sunca, Amaterasu Omikami, uvrijeđena ponašanjem svoga brata, zatvorila u pećinu te je svijetom zavladao mrak. Nitko od bogova nije ju uspio nagovoriti da iziđe iz pećine. Tada je mudra Uzume vedrim plesom uspjela izazvati grohotan smijeh bogova, što je pobudilo Amaterasinu znatiželju te je izišla iz pećine, i svjetlost se vratila na zemlju.
Takarabune, brod s blagom, mitski je brod koji plovi nebom noseći sedam japanskih bogova sreće: Ebisu, Daikokuten, Bishamonten, Benzaiten, Hotei, Jurojin i Fukurokuju. Tijekom prva tri dana nove godine oni ljudima dijele sreću. Sa sobom nose trezor s blagom, šešir nevidljivosti, brokat, neiscrpnu torbicu, tajne ključeve božanskih ostava, svitke knjiga o mudrosti i životu, čarobni malj, kišni ogrtač za sreću, ogrtač od vilinskog perja i vreću sreće. Slika broda čini bitan dio tradicionalnih proslava japanske Nove godine. U noći uoči Nove godine prvenstveno djeca, ali i odrasli, pod jastuk stavljaju sliku broda s blagom. Ako tu noć sanjaju lijep san, to je povoljno znamenje za nadolazeću godinu.
Treća priča govori o drevnoj arijskoj božici Šri (Shri), iz čijeg je imena izvedena naša riječ sreća. Prema legendi, Šri se pojavila tijekom stvaranja svemira, plutajući na prvobitnim vodama na laticama lotosova cvijeta. Sjala je obdarena neizmjernom energijom te očarala druge bogove koji su postali zavidni i poželjeli joj oduzeti moći i nadarenosti. Međutim, Prajapati, otac bogova i sveg stvaranja, savjetovao im je da je ne napadaju, već da je lijepo zamole da im podari ono za čim žude. Bogovi su joj redom pristupili i od nje dobili na dar osobine po kojima su postali poznati: Varuna moralne zakone, Mitra borilačku vještinu, Indra snagu, Agni svetu vatru itd.
Većina bogova sreće na neki je način povezana uz početke, zoru, svjetlost i zrake Sunca. Pored Uzume, i božica Šri povezana je sa zorom. Njezino ime dolazi od korijenskog glagola sri što znači sjati, raspršiti svjetlost, a u općem smislu predstavlja milost, sjaj, ljepotu, bogatstvo, blagostanje, prosperitet. Prema Ciceronu, u starom se Rimu oduvijek na početku važnih pothvata ili događaja prizivala u pomoć božica sreće Fausta Felicitas (Dobra Sreća) obrednom rečenicom: Quod bonum, faustum, felix, fortunatumque sit! (Neka bude dobro, blagoslovljeno, sretno i čestito!)
Lakšmi (Lakshmi) – hinduistička božica bogatstva, sreće i blagostanja, Višnuova supruga, jedno od glavnih božanstava hinduizma. Njezino ime proizlazi iz sanskrtske riječi lakṣ, opažati, promatrati, znati, razumjeti cilj, što ukazuje na osnovni simbolizam: ona koja poznaje i razumije cilj. S vremenom je Lakšmi preuzela ulogu starije arijske božice sreće Šri. Obično se prikazuje u crvenoj haljini izvezenoj zlatnim nitima, simbolima bogatstva i obilja. Njezine četiri ruke simboliziraju četiri cilja čovječanstva: dharmu (težnja prema etičkim vrijednostima, moralnom životu), arthu (težnja prema ispravnom načinu života), kamu (težnja za emocionalnim ispunjenjem) i mokshu (potraga za samospoznajom, oslobođenjem). Lakšmi simbolizira dobru priliku, povoljan znak, sreću, prosperitet, blagostanje i uspjeh, a u duhovnom smislu simbol je znanja i samoostvarenja.
* * *
Jedan od najvažnijih atributa bogova sreće je rog obilja, koji u nekim slučajevima zamjenjuje kotao obilja ili vreća s darovima. To je naravno čarobni predmet koji se, ma koliko darova iz njega podijelili, nikada ne prazni. U modernoj inačici, Djed Mraz je bog sreće koji u božićnoj noći u čarobnoj vreći nosi darove svoj dobroj djeci.
Darovi koje dijele bogovi sreće mogu biti fizički, ali kako čovjek pored fizičkih ima psihičke, mentalne i duhovne potrebe, darovi mogu biti i određene kvalitete kao što su vrline, usmjerenja ili odabiri sudbine. Rog obilja se u odnosu na to također mijenja, kao npr. u arturijanskom mitu gdje on postaje Sveti Gral, a može postati i kormilo koje upravlja tijekom sudbine.
* * *
Uz bogove sreće povezuju se simbolički predmeti, amuleti, koji donose sreću onima koji ih nose. U Europi je jedan od najpoznatijih simbola sreće djetelina s četiri lista. Stara irska pjesma opisuje zašto: Jedan list je za slavu, jedan za bogatstvo, jedan za vjernu ljubav i jedan za dobro zdravlje. Pored djeteline, znakovima sreće smatraju se potkova, bubamara, žaba, zečja šapa itd. U Aziji je jedan od najvećih simbola sreće bijeli slon, povezan s Ganešom, hinduističkim bogom mudrosti. I u drugim tradicijama se smatra da sveti simboli donose sreću. Ankh donosi dug život, skarabej obnovu, križ obnovu i uskrsnuće, ključ tajnu života itd.
Još i danas na početku svake važne aktivnosti, poput putovanja, novog projekta, nadmetanja, avanture, braka, ali i nove godine, rođenja i rođendana upućujemo tu magičnu riječ: Sretno!
Bogovi kao zaštitnici pomažu, odnosno imaju moć darovati, udijeliti blagoslov ili božansku milost. Indoeuropski pojam baga (gospodar, zaštitnik, djelitelj sreće), od kojeg dolazi i naša riječ bog, izvorno se koristio kao epitet smrtnika i besmrtnika koji su sposobni udijeliti milost i blagoslov. Ime drevnog perzijskog grada Bagdada znači “od boga darovan“ (bog-dade). U Indiji svatko tko ima svojstva Bhage, brahmanskog boga sreće, nazivan je bhagavan (milostivi). Slična značenja nose u sebi i nazivi za bogove u drugim kulturama – japanski kami, indoeuropski deva (dius), egipatski neter, što bi značilo da su u širem smislu bogovi sreće sva bića sposobna udijeliti blagoslov i milost.
Autor: Jerko Grgić
