Zašto je krv crvena, a trava zelena… to su tajne u koje nitko ne može proniknuti, rekao je engleski istraživač Walter Raleigh. Ne znamo je li ovaj primjer znanstvenik odabrao slučajno ili ne, ali u 20. stoljeću došlo se do spoznaje da su dvije strukture, od kojih jedna daje krvi crvenu boju, a druga travi zelenu, ustvari kemijski vrlo slične.
To su klorofil – zeleni pigment biljaka i hem – komponenta hemoglobina životinjske krvi. Obje molekule se sastoje od porfirinskih prstenova u čijem se središtu nalaze ioni metala: u klorofilu magnezij, u hemu željezo. Upravo je ovaj središnji ion odgovoran za boju trave i krvi koje opažamo.
Što je to boja? Kada bijela svjetlost padne na neki objekt, on je djelomično apsorbira, a djelomično reflektira. Onaj dio spektra koji je objekt reflektirao daje mu određenu boju. Crvena i zelena su komplementarne boje i stoga mogu proizvesti efekt kontrasta. Taj efekt se može vidjeti u situaciji kada se čovjek zagleda u predmet jarko crvene boje i ako nakon toga zatvori oči, ukazat će mu se obris tog p redmeta dodatno obojen zelenom bojom.
Opće je poznato da boje utječu na emocionalno stanje čovjeka. Goethe u knjizi Učenje o bojama primjećuje da je jarko crvena boja, boja pokreta i aktivnosti, a zelena – boja mira i spokoja. Takav različit efekt djelovanja boja našao je široku primjenu. Tako su naprimjer zelena i crvena boja ustvari signalne boje. Crvena “oglašava alarm” i upozorava na opasnost i kvarove, dok zelena, naprotiv, simbolizira sigurnost i red (sjetimo se semafora i indikatornih lampica na uređajima). Ali vratimo se na krv i travu.
Krv je crvena jer hem najjače apsorbira zeleni dio spektra svjetlosti i najjače reflektira crveni dio spektra, dok klorofil daje travi karakterističnu boju apsorbirajući crvenu svjetlost i reflektirajući zelenu. Pogled na krv izaziva uzbuđenje i povišene emocije sličnog tipa, a zelenilo trave i lišća, naprotiv, širi harmoniju, mir i ravnotežu.
Zaista, “suprotnosti se dopunjavaju”, dopunjavaju se do jedinstva… međusobno se pojačavaju, zajedno čine harmoničnu cjelinu, a u konačnici zbir svih boja daje bijelu svjetlost. Aktivnost i mir povezani s komplementarnim bojama kao jin i jang u kineskoj tradiciji dopunjuju jedna drugu do stanja harmonije i ravnoteže…
Kako se jedinstvo manifestira u prirodi? Kroz međusobnu povezanost, ovisnost i dopunjavanje naizgled pojedinačnih manifestacija tog jedinstva. Fotosinteza biljaka i disanje životinja vezani su u jedinstven ciklus pretvaranja energije u materiju i materije u energiju. Sunčeva svjetlost se javlja kao primarni izvor energije i povezujuća je nit za sve manifestacije života na Zemlji…
Klorofil i hem su kemijski slične strukture svojstvene tako različitim predstavnicima živog svijeta kao što su biljke i životinje. U kojim procesima kruženja materije i energije oni sudjeluju? Koje funkcije obavljaju? Klorofil ima glavnu ulogu u procesu fotosinteze – pretvaranja Sunčeve energije u hranjive materije, a također je i glavni opskrbljivač atmosferskim kisikom. Klorofil apsorbira, prenosi i transformira energiju Sunca koja se onda skladišti u biljkama, a zatim ubrzava (katalizira) reakcije pri kojima se oslobađa kisik.
Hem ima glavnu ulogu u procesu staničnog disanja, odnosno oslobađanja energije iz nje, uz pomoć tog istog kisika o kome smo govorili. S jedne strane on veže i transportira kisik, dok s druge strane, kao dio završnih reakcija respiratornog lanca u mitohondrijama (“energetske tvornice” životinjskih stanica), zajedno s kisikom, oslobađa energiju iz hrane.
Da bismo bilo što mogli vidjeti, potrebna je svjetlost. Smatra se da je svjetlost Sunca bijela svjetlost. U vidljivom dijelu spektra bijele svjetlosti, ona se sastoji od sedam dijelova koji imaju sedam različitih boja. Kada bijela svjetlost padne na objekt i ako potpuno nesmetano prolazi kroz njega, tada ga vidimo kao bijelog, odnosno bezbojnog. Ako objekt u potpunosti apsorbira svjetlost, tada ga vidimo kao crnog. U slučaju kad objekt djelomično apsorbira svjetlost, a djelomično reflektira, onda se boji u boju odbijenog dijela spektra.
Međusobno djelovanje apsorbiranih i reflektiranih zraka svjetlosti daje utisak bijele svjetlosti. Takve se boje nazivaju komplementarnim.
Interesantno istraživanje provedeno je u školi. Djeca koja su rješavala ispit iz aritmetike na zelenom papiru, imala su za 21 % više točnih odgovora od djece koja su ga rješavala na bijelom papiru. Testovi rađeni na crvenom papiru imali su 20 % više grešaka od uobičajenog prosjeka.
Dakle, prema znanstvenim podacima, klorofil “radi” neposredno sa Sunčevom energijom, a hem s energijom akumuliranom u hrani.
Hemoglobin boji krv u jarko crvenu boju – boju vatre, energije i života.
U indijskoj tradiciji se kaže da zelena svjetlost, svjetlost harmonije i ravnoteže, ima sposobnost obnavljanja rada srca i krvnog sustava…
Zašto je krv crvena, a trava zelena… Odgovor se krije u međusobnom odnosu boja, struktura, funkcija koje postoje u bićima. To je tajna međusobne povezanosti i jedinstva života na Zemlji i energije Sunca. To je zagonetka koju smo mi tek počeli otkrivati.
Autor: Natalija Adnoral
S ruskog prevela: Gorana Mišković
