10/2018

Filozofija Upanišada

Upanišade, jedan od najstarijih filozofskih tekstova, zaključni su dio Veda i sadrže sintezu temeljnih učenja drevne indijske misli. Upanišade daju odgovore na pitanja o životu i smrti, o vezi između čovjeka i univerzuma te pokazuju put koji ima polaznu točku, ali i cilj, a to je spoznaja apsolutne stvarnosti. Središnja ideja Upanišada jest da je najdublja bit čovjeka istovjetna biti univerzuma. Spoznajom toga jedinstva čovjek se oslobađa kruga rođenja i smrti.

Bharatanatyam – plesna priča bogova i ljudi

Plesna drama bharatanatyam, nastala na krajnjem jugu Indije objedinjuje ples, glazbu, glumu i poeziju. Sadrži elemente stare religije Dravida i brahmanizma te kulta boga Šive. Kao i svaka tradicionalna umjetnost, povezana je s religijskim idejama koje umjetnici nastoje što vjernije prenijeti. Sastavljena od niza cjelina, bharatanatyam se uspoređuje s ulaskom u hram, prilaženjem oltaru, uspostavom komunikacije te potpunim stapanjem s božanskim.

Najstarija sveučilišta na svijetu

Najstarije sveučilište u Europi utemeljeno je 1088. god. u Bologni, dok je najstarije poznato indijsko sveučilište Taksila nastalo u VI. st. pr. Kr.! Neki izvori tvrde da je tamo studirao i grčki filozof Pitagora, kao i neki pitagorejci. Sveučilišta Taksila i Nalanda koja su ujedno bila i važna vedska i budistička središta, nalaze se na UNESCO-ovom Popisu svjetske kulturne baštine.

Erich Fromm: Zdravo društvo – 2. dio

Fromm suvremeno društvo smatra nezdravim zbog sve veće dehumanizacije, pa naglašava važnost njegove korjenite promjene i ozdravljenja. U tom kontekstu govori o dvije osnovne orijentacije koje određuju ljudske težnje i ciljeve: imati ili biti. Jedino promjenom životne orijentacije s imati na biti moguće je humanizirati društvo. Preduvjet zdravog društva uspostava je sklada sa samim sobom, kao i s drugima. Fromm ističe da svatko od nas svojim ponašanjem i primjerom može i treba doprinijeti zdravom društvu.

Uspon prema unutarnjem vrhu

Ljepota i mir kojim odišu planinski vrhunci magnetski privlače, a ujedno nam omogućuju zamijetiti nutarnji glas koji u vrevi svakodnevice zatomljujemo. Uspon na planinu izaziva strahopoštovanje prema snazi i raskoši prirode, dok nas istovremeno izvana i iznutra suočava s njezinim zakonima. Uspon tjera na preispitivanje te odbacivanje briga, strahova i sumnji koje sputavaju naše nutarnje biće i otežavaju uspinjanje. Tako rasterećeni možemo osjetiti ljepotu života i približiti se vlastitom nutarnjem vrhu – našem pravom ja.

Čekajući splav…

Jedan je čovjek silno želio naučiti levitirati.

Osamio se na četrdeset godina u šumi, naporno vježbao i zaista naučio.

Jednog dana na […]

10/2018

listopad 2018