Temida – Nova Akropola

Drevna Olimpija

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 08-2024, Alfej, Antipater iz Sidona, Apolonovo svetište, Archaia Olympia, arheološka iskapanja, arheološki nalazi, Arhiloh, baklja, dvanaest zadataka, elidski kralj Ifit, Fidija, filozofi, Geja, grčka religija, grčka skulptura, grčke kolonije, grčki bogovi, Helada, Heraklo, Heraklova junačka djela, Hermes s malim Dionizom, heroji, hram boga Zeusa, hram božice Here, kip Zeus Horkija, kip Zeusa Olimpijskog, Kladej, kultovi, maslina, maslinove grančice, mikensko doba, mit, nagrada, Nika, Olimpijske igre, Olimpijske ode, olimpijski duh, olimpijski plamen, olimpijski pobjednici, panhelenske igre, Pauzanija, Peonije, Pindar, pjesnici i govornici, planina Olimp, povjesničari, Praksitel, proročište u Delfima, rimski car Teodozije I., sedam čuda drevnog svijeta, spartanski kralj Likurg, stadion, svećenice Demetre Hamine, sveti gaj Altis, sveti mir, svetište, Temida, Vesna Perhat, Vijenac, zavjetni darovi, zemlja Hiperborejaca, Zeus|

Olimpija, najveće svetište starog grčkog svijeta, mjesto je u kojem su se u antičko doba održavale igre posvećene Zeusu. Usporedno s atletskim, održavala su se natjecanja u umjetnosti i govorništvu te filozofske rasprave jer su se na Igrama slavile različite vrline i vještine. Igre su ukinute u 4. stoljeću, no ostavile su iskru koja će planuti krajem 19. stoljeća, potaknuta iskapanjem zadivljujućih spomenika u Olimpiji, te dovesti do oživljavanja modernih Olimpijskih igara. Plamen iz Olimpije i danas prenosi nešto od starog grčkog duha zajedništva, nadilaženja granica i prikaza postignuća.

Mojre – Zeusove kćeri suđenice

Categories: Simbolizam|Tags: 01-2024, Aisa, Ananka, Atropa, Decima, Delfi, država, Edip, Eileitija, Epikur, Ereb, Erinija, Fatum, Filostrat, Geja, Gigantomahija, Heraklo, Heziod, horoskop, kaos, Ker, Klota, Ksenija Nikčević, ktonska božanstva, Lahesa, Marta Mihičić, mit, moros, Morta, Nemezis, Nikta, Nona, nužnost, Ode, Olimp., Ovidije, Parke, Pindar, Platon, Prelja, Prometej, prvobitni princip, rođenje, Seneka, simbol, sloboda izbora, smrt, sudbina, Tanatos, Temida, Titani, zakon, Život Apolonija iz Tijane|

Novija povijest, a naročito moderni svijet snažno naglašavaju vrijednost slobode, no u čemu se ona zapravo sastoji? Prema grčkom mitu, čovjek je nemoćan pred Mojrama, Zeusovim kćerima suđenicama. One se pojave pri rođenju svakog čovjeka, ispredu nit njegova života pomoću prethodnih djela, odmjere njezinu dužinu te je na kraju prerežu. Bez obzira na sudbinu, čovjek ima slobodu volje i mogućnost izbora, te s tim vezanu odgovornost za svoje postupke.

Hore – čuvarice sklada

Categories: Simbolizam|Tags: 12-2023, Afrodita, Anatola, Auksa, cikličnost, Danijela Popović Šušić, Demetra, Dike, društveni odnosi, Eirene, Eunomia, evolucija, grčka mitologija, Harite, harmonija, Heba, Helije, Homer, humana svijest, jesen, Justicija, Karpa, Klorida, Kratil, ljeto, Marta Mihičić, mir, Mjesec, mladost, nebeske konstelacije, Odiseja, Olimp., Pandora, Perzefona, Pindar, Platon, Pluto, pravda, priroda, proljeće, red, Selena, simboli, sklad, sunce, Tala, Temida, zakoni prirode, Zeus|

Grčke božice Hore, povezane s pojmom vremena i pravilnom smjenom godišnjih doba, predstavljaju božanski zakon i red, kako u prirodi tako i u društvu. Tijek sati ili godišnjih doba simbolično je opisan njihovim plesom kojim prate Apolonovo sviranje na liri. Budući da simboliziraju aspekte harmonije, zakona, pravde, morala, često su spominjane u antičkim tekstovima, a Homer ih opisuje i kao čuvarice nebeskih vrata.