Euklid – Nova Akropola

Atenska škola

Categories: Umjetnost|Tags: 11-2025, Akica Cvitan, Alkibijad, Aristotel, astronomija, Crkva sv. Petra, Diogen, disciplina etrusca, duhovne struje, duhovni svijet, etika, Euklid, filozofi prirode, filozofija, filozofski dijalog, Firenca, freska, Hram boga Janusa, ideal, Johanna Bernhardt, kinička škola, krajnji uzrok, kršćanska arhitektura, krug, kupola, ljudske vrijednosti, matematika, metafizika, moderna znanost, mudrost, nebo, neoplatonska akademija, papa Julije II., persona, philosophia moralis, philosophia naturalis, philosophos, Pitagora, pitagorejska škola, Platon, Pravednost, priroda, Ptolemej, ptolemejska slika svijeta, Rafael Santi, slika svijeta, Sokrat, Stanza della Segnatura, svemir, svijet ideja, Timaj, umjetnici, Vatikan, visoka renesansa, vizionar, vrline, zakon polariteta, zakoni harmonije, zapadna kultura, zemaljske pojavnosti, zemlja, znanstvene discipline|

Atenska škola, monumentalno remek-djelo velikana renesanse Rafaela Santija nadahnuto je idealima klasične Grčke i Rima. U mnoštvu prikazanih humanista i filozofa od antike do renesanse Rafael je objedinio različita filozofska strujanja. Središnje mjesto dao je Platonu i njegovom učeniku Aristotelu koji su obilježili zapadnu kulturu sve do današnjih dana. Djelo simbolizira humanizam renesanse koji je omogućio procvat umjetnosti, znanosti i kulture te odiše ljepotom, harmonijom i svijesti o dostojanstvu ljudskog bića.

Optika starog svijeta

Categories: Znanost|Tags: 11-2023, A. H. Layard, antički autori, arheologija, Arhimed, Aristofan, astronomija, Branislav Vukajlović, Eratosten, Eudoks, Euklid, Hiparh, kalendari, Klaudije Ptolomej, komedija Oblaci, Kristalno Sunce, Layardova leća, leće, optičke naprave, Plinije, Polibije, pomrčine, povijest, Prirodna povijest, Robert Temple, stari svijet, telegrafija, teleskop|

Dostignuća starog svijeta obično smatramo inferiornima. Razlog je nedostatak materijalnih dokaza kao i linearno poimanje napretka čovječanstva koje osporava postojanje razvijene tehnologije u to doba. Temeljem dugogodišnjeg istraživanja, Robert Temple u knjizi Kristalno Sunce iznosi potvrde o razvijenoj optici u starom svijetu. Astronomska znanja i precizni kalendari govore u prilog korištenja optičke tehnologije što ukazuje na potrebu korekcije našeg viđenja povijesti.

Aleksandrijski znanstvenici

Categories: Znanost|Tags: 11-2021, Aleksandar Veliki, Aleksandrijska knjižnica, Aleksandrov mauzolej, Almagest, Arhimed iz Sirakuze, Arhimedov vijak, Arhimedov zakon, Aristarh sa Samosa, astrolab, Beta, broj π, Brojanje pijeska, Egipat, Elementi (Stoicheia), Eratosten, etika, Euklid, Eureka!, filozofija, Geografija, Geographica, Hiparh iz Nikeje, Ines Borovac Lašić, julijanski kalendar, kaldejska astronomska znanja, katalog zvijezda, Klaudije Ptolemej, metafizika, Museion, O kugli i valjku, O mjerenju kruga, politika, Ptolemej I. Soter, Ptolemejevići, Serapeum, soma, znanost|

Aleksandriju, jedan od najvećih antičkih gradova, utemeljio je Aleksandar Veliki, a Ptolemej, njegov prijatelj iz djetinjstva, nastavio je u njoj ostvarivati Aleksandrov san. Kozmopolitska Aleksandrija bila je žarište kulture i filozofije helenskog doba, u njoj se susretala i isprepletala istočna i zapadna tradicija, a njena slavna biblioteka i sveučilište okupljali su svestrane znanstvenike poput Euklida, Arhimeda, Aristarha sa Samosa, Eratostena, Hiparha, Klaudija Ptolemeja...

Platonova tijela

Categories: Znanost|Tags: "Moonov model", 02-2017, Antun Musulin, Brunelleschi, Circogonia icosahedra, corpo transparente, Demijurg, Elementi, Euklid, fra Luca Pacioli, idealni poligoni, Johannes Kepler, Keplerova kozmička šalica, kristalna rešetka, Leonardo, Mysterium Cosmographicum, poliedri, sakralna matematika, Timej, virus, zrakaši|

Platonova tijela ili poliedri geometrijska su tijela omeđena pravilnim ili "idealnim" poligonima, odnosno mnogokutima jednakih stranica i jednakih kuteva. Pravilni poliedri bili su poznati i korišteni i prije Platonova vremena, a ime su dobili po Platonu jer ih on razmatra u Timeju gdje iznosi da je svaki od četiri osnovna elementa, Zemlja, Zrak, Vatra i Voda, povezan s jednim geometrijskim tijelom. Pravilni poliedri nalaze se u kosturima nekih jednakostaničnih organizama, u kristalnim rešetkama minerala te u složenim makrostrukturama kao što je Sunčev sustav i zato su predmet zanimanja znanstvenika.

Kvadrivijum

Categories: Znanost|Tags: 01-2016, A. A. Stolyarov, Arhita, aritmetika, astronomija, Boetije, broj, Euklid, Filolaj iz Tarenta, geometrija, glazba, Jamblih, kvadrivijum, matematika, Nadiia Komarova, Nikomah, Pitagora, pitagorejci, Platon, Ptolemej, Theologumena Arithmeticae, Tubal-Kajin, Zvonko Jadrešin|

Kvadrivium, u doslovnom prijevodu s latinskog jezika "mjesto gdje se susreću četiri puta", sustav je obrazovanja na srednjovjekovnim sveučilištima koji se sastojao od četiriju disciplina: glazbe, aritmetike, geometrije i astronomije. Uveli su ga pitagorejci koji su te četiri znanosti povezivali s matematikom, smatrajući brojeve univerzalnim principima koji prožimaju sve prirodne pojave. Prema pitagorejcima, oni koji su ovladali matematičkim znanostima, postizali su razumijevanje svijeta u cjelini.