Znanstveno istraživanje ima svoj predmet, svrhu i cilj. Ipak, mnoga velika otkrića nastala su neočekivano, slučajnim ishodom koji je usmjerio istraživanje u novom pravcu. Slučajnost postaje znanstveni proboj tek kada istraživač, uz znanje i iskustvo, posjeduje dovoljno znatiželje i otvorenosti da istraži neočekivanu pojavu umjesto da je zanemari. Znanstvena otkrića plod su ustrajnog eksperimentiranja, ali i uma pripremljenog za promatranje i razumijevanje pojava.
Osebujni norveški istraživač, prirodoslovac i avanturist Thor Heyerdahl objavio je više od pedeset znanstvenih radova. Ipak, svjetsku slavu priskrbila mu je splav Kon-Tiki kojom je preplovio Tihi ocean u nastojanju da dokaže da su polinezijski otoci naseljeni s istoka, tj. iz Južne Amerike, a ne sa zapada kako se smatralo. Oduvijek su ga privlačili izazovi kojima je preispitivao općeprihvaćena mišljenja i teorije. Iako nije uvijek bio u pravu, govorio je da je bit znanosti postavljati pitanja, a neka od njegovih pitanja i danas su aktualna.