Znanstvenici u pravilu imaju definiran cilj istraživanja i najčešće ustrajno rade na ostvarenju svoje vizije. Međutim, kao što je to često u životu, dogodi se nešto nepredvidivo, nešto što nisu očekivali i ne mogu razjasniti. I tada, za razliku od većine ljudi, zaustave se na tom neočekivanom i počnu istraživati. Mnogo je takvih primjera, ali spomenut ćemo samo tri iz relativno novije povijesti. Ovi izumi možda nisu epohalni poput otkrića Amerike ili sile gravitacije, ali su sigurno u većoj ili manjoj mjeri promijenili naš svakodnevni život.
Fleming u svom laboratoriju oko 1943. g.
Penicilin
Davne 1928. godine, prije gotovo sto godina, škotski bakteriolog Alexander Fleming vratio se s godišnjeg odmora u svoj prilično neuredan laboratorij. Petrijeve zdjelice u kojima je uzgajao i proučavao bakterije bile su zelene od nagomilane plijesni. Bio je to kistac, vrsta gljiva mješinarki (lat. Penicillium chrysogenum, ranije poznata kao Penicillium notatum), najpoznatija zelena plijesan koja se razvija na ostacima hrane. Većina bi na taj prizor reagirala gadljivim izrazom lica te bi petrijeve zdjelice bacila u smeće koristeći rukavice ili pincetu, ili bi ih, u najboljem slučaju, oprala i dezinficirala. Međutim, Alexander Fleming nije bio poput većine. Njegov znanstvenoistraživački um odmah je primijetio bitan detalj: u ispitivanoj koloniji bakterija stafilokoka nije bilo očekivanog porasta stafilokoka. Shvatio je da je plijesan zaustavila njihov rast. Daljnjim istraživanjem otkrio je antibiotski enzim lizozim te je prvi primijetio antibiotsko djelovanje plijesni iz koje je kasnije izoliran penicilin, za što je 1945. godine – uz kolege Floreyja i Chaina – nagrađen Nobelovom nagradom. Ovo “slučajno” otkriće pokrenulo je proizvodnju penicilina, jednog od najvažnijih lijekova u povijesti medicine zahvaljujući kojem su spašeni milijuni života.
Mikrovalna pećnica
Početkom Drugog svjetskog rata američki inovator i inženjer Percy Spencer bio je zadužen za proizvodnju magnetrona za radarske sustave. Tijekom jednog eksperimenta, dok je stajao u blizini magnetrona, u džepu mu se rastopila čokoladna pločica, a da pritom nije osjetio nikakvu toplinu. Spencer je počeo istraživati s ciljem da magnetron upotrijebi kao izvor elektromagnetskih valova za zagrijavanje hrane.
Hranu u mikrovalnoj pećnici izlažemo elektromagnetskim valovima frekvencije 2450 MHz. To je mikrovalno područje koje se unutar elektromagnetskog spektra nalazi između radiovalova i infracrvenog zračenja. Valovi ove frekvencije uzrokuju vibracije molekula vode u hrani, što dovodi do stvaranja topline. Voda, ulje i masti ove mikrovalove apsorbiraju, dok kroz papir, staklo, porculan i plastiku oni nesmetano prolaze. S druge strane, metali ih reflektiraju!
Za razliku od tradicionalnih metoda kuhanja kod kojih se toplina posude prenosi na hranu, u mikrovalnoj pećnici toplina se stvara u hrani i zatim širi prema van. Mikrovalno zračenje nije ionizirajuće, što znači da ne uzrokuje kemijske promjene u hrani niti mijenja njezin sastav.
Mikrovalna pećnica patentirana je 1945. godine, a na tržištu se pojavila 1947. godine. Ovaj u početku izuzetno skupi uređaj danas nalazimo u gotovo svakom domaćinstvu.
Post-it® papirići
Godine 1968. kemičar dr. Spencer Silver radio je kao viši znanstvenik u američkoj tvrtki “3M” na razvoju novih klasa ljepila. Cilj je bio stvoriti super snažno ljepilo. Međutim, njegov je eksperiment krenuo u “pogrešnom” smjeru. Umjesto super snažnog ljepila dobio je ljepilo niske ljepljivosti, ali s jedinstvenim svojstvima. Sastojalo se od sitnih akrilnih čestica koje su na pritisak reagirale visokom razinom ljepljivosti, ali niskim stupnjem prianjanja. Ljepilo je bilo dovoljno jako da drži listove papira zajedno, a opet dovoljno slabo da se mogu razdvojiti bez oštećenja. Iako je dr. Spencer svoj proizvod patentirao još 1972. godine, puni potencijal njegova izuma prepoznat je tek kada mu se 1980. godine pridružio kolega istraživač Art Fry. Naime, Fryju je zatrebao označivač stranica koji se može premještati. Premazavši papir novim ljepilom, stvorio je prototip Post-it® papirića. Danas postoji više od četiri tisuće različitih Post-it® proizvoda koji se svakodnevno upotrebljavaju u uredima, knjižnicama i kućanstvima diljem svijeta.
Priredila: Vesna Perhat
